Srediće namještaj i nošnje prije prenošenja: Temeljna rekonstrukcija Dvorca kralja Nikole nakon skoro pet decenija otpočela 2023.
“Bazeni u Kotoru su, kako ranije tako i danas, mjesto okupljanja sportista i rekreativaca, ali i vremešnih i invalida kojima posebno uslovi na zimskom bazenu pružaju priliku za održavanje vitalnosti”
Na velikom platnu, uz navigaciju kroz 3D model, posjetioci će moći sagledati “Vilu Hipnos” u Risnu, reprezentativni primjer rimske stambene arhitekture iz 2. vijeka naše ere (FOTO)
Gordana Bekčić: Isključivi cilj manifestacije je promocija kulturnog nasljeđa brojnih zajednica i kulturnih vrijednosti
"Danas sam ovdje da prenesem vrlo jasnu poruku da ćemo uraditi sve da status UNESCO za Kotor bude sačuvan. Odlučni smo u namjeri da u cilju očuvanja univerzalne vrijednosti upisanih dobara, u zadatom roku ispunimo preporuke Komiteta"
Radović: Najveći stručni doprinos monografije je katalog paštrovskih nošnji, takvu vrstu fotografske, muzeološke i tekstualne obrade skorije nijesam vidio čak ni u katalozima opsežnih velikih izložbi koje se bave tradicijskom kulturom, ne samo u Crnoj Gori
Ambasadorka SAD, predsjednik Opštine Kotor i predstavnici MKM obišli bedem Svetog Franja čija se restauracija realizuje kroz Ambasadorov fond za očuvanje kulturne baštine
“Marija Nikolić je ispričala toplu i emotivnu priču o razvoju, istorijatu i urbanom oblikovanju prostora koji stari Tivćani poznaju pod imenom “Mulo Staničić”, sve do današnjih, široj javnosti mnogo poznatijih Pina, želeći da sve vrijedno na ovom lokalitetu sačuva od neumoljive sile vremena”
"Uspomene na život i djelo don Nika Lukovića vraćaju nas u vrijeme kada je taj izuzetni Bokelj, djelom i misijom, afirmisao vjekovnu tradiciju svakodnevnog života u Boki Kotor"
“Bokeljska mornarica nekada se zvala Kotorska bratovština Svetog Nikole mornara, što svjedoči o njenoj dubokoj povezanosti sa svojim patronom”
Jovović: Ova blaženica je neizostavni marker duhovnog identiteta Kotora, Boke i savremene Crne Gore
“Iako je latinica najstarije pismo na crnogorskom prostoru, ćirilicom je oblikovan identitet Crne Gore i crnogorskog naroda, još od XV vijeka, pri čemu ne treba izgubiti iz vida jedan manji korpus glagoljskih liturgijskih tekstova, koji su, takođe, sastavni dio crnogorskog književnog sadržaja“ (VIDEO)