Brnjada: Zavičajne manifestacije pomogle jačanju reputacije Sutomora
Izvor, foto: Bar info
Autor: Radomir Petrić
U emisiji “Uhvati dan” Radio Bara na temu manifestacionog turizma razgovarali smo sa Markom Brnjadom, članom NVU Spičana “Nehaj” iz Sutomora, koje je prepoznato po uspješnoj organizaciji zavičajno–turističkih manifestacija.
Manifestacije koje ovo udruženje organizuje kontinuirano privlače veliku pažnju, ne samo u sezoni, već i van nje, okupljajući i lokalno stanovništvo Sutomora i Bara i goste iz drugih krajeva Crne Gore.
Kako je došlo do programske orijentacije ovog udruženja Spičana da pravite zavičajne fešte?
-Upravo su u toku pripreme za manifestaciju “Spičanska noć”, kojom se tradicionalno zatvara ljetnja sezona u Sutomoru.
Mi inače sve svoje manifestacije organizujemo prema principu da fešta bude u službi publike, a ne obrnuto.
Iako su događaji zasnovani na očuvanju tradicije, trudimo se da svake godine budu obogaćeni novim sadržajem.
Veliki doprinos u tome daju naše koleginice koje ulažu entuzijazam i uvode nove elemente, pa je tako i ove godine za “Spičansku noć” u planu kombinacija tradicionalnih motiva i novih ideja.
Kada će biti održana ova fešta, i ko će nastupiti u programu?
-Termin “Spičanske noći” je tradicionalno prva subota septembra, dakle, ove godine biće održana u subotu šestog septembra.
Na prošlogodišnje “preseljenje” manifestacije na novi trg u Sutomoru publika je pozitivno reagovala, jer je događaj sada dobio autentičnu morsku scenografiju – kamen, more i otvoreno nebo.
Program standardno uključuje tradicionalne specijalitete i bogat muzički repertoar. Kao stalni gost nastupiće Zdravko Đuranović, a glavna zvijezda večeri biće Sergej Ćetković.
Uvjereni smo da će program biti ispunjen i zanimljiv publici.
Vratimo se na same početke ove ideje. Kako je došlo do “Spičanske noći”?
-Ideja je rođena još 2010. godine kada je, na inicijativu porodice Filipović, organizovana prva manifestacija obilježena specifičnim događajem – vraćanjem ličnih predmeta američkog pilota iz II Svjetskog rata (u pitanju je bio sat) pronađenih u brdima iznad Bara tadašnjem ambasadoru SAD u Crnoj Gori Roderiku Muru.
Manifestacija je skromno obilježena, ali je postavila temelje tradicije. Kasnije su dodate i druge slične fešte – “Noć tikvanika” u decembru i “Dani žuke” u maju.
Dakle, kalendar fešti je “taktički” utvrđen?
-Upravo tako. Ove tri manifestacije – “Dani žuke”, “Spičanska noć” i “Noć tikvanika” – raspoređene su tako da simbolično označavaju početak, vrhunac i kraj sezone.
Na taj način obuhvaćen je i zimski i ljetni period, kako bi se lokalna zajednica i gosti okupljali u različitim prilikama.
“Dani žuke” obilježavaju otvaranje ljeta, dok “Spičanska noć” donosi kulminaciju turističke ponude i okupljanja.
Izgradnjom novog trga i uređenjem obale, Sutomore je postalo atraktivno mjesto i za goste iz Podgorice, koji su ranije više posjećivali Budvu ili Petrovac, a ove manifestacije su pomogle jačanju reputacije mjesta.
Moram ipak istaći “Spičansku noć” koja se postepeno izgradila u nadaleko prepoznatljiv događaj.
Koji su sve izazovi u organizaciji ovako posjećenih događaja?
-Organizacija manifestacija nosi stalne izazove jer očekivanja publike rastu iz godine u godinu.
Osnovni cilj je da publika uživa, a to je moguće zahvaljujući podršci Opštine Bar i Turističke organizacije Bar.
Međutim, organizacija zahtijeva i značajna finansijska sredstva, jer troškovi stalno rastu.
Zato je potrebno pažljivo balansirati budžet kako bi se sačuvala reputacija manifestacija bez finansijskog probijanja.
Reakcije publike su uglavnom pozitivne, što se vidi i po posjećenosti štandova i po tome što svi učestvuju u pripremama koncerata.
Sugestije se uglavnom odnose na izbor izvođača, jer različita publika ima različite muzičke ukuse.
Nastojimo da pronađemo “srednju liniju” – izvođače koji njeguju mediteranski melos, ali su istovremeno dovoljno popularni da naprave dobru atmosferu.
Koliku ulogu u svemu ovome igra entuzijazam, odnosno volonterizam članova vašeg udruženja?
-Veliki značaj u organizaciji ima volonterski pristup članova udruženja.
Iako su mnogi od njih opterećeni redovnim poslom, pa i dodatnim obavezama u turističkoj sezoni, svi ulažu trud da manifestacije uspiju.
Poseban doprinos daju žene iz udruženja koje pripremaju specijalitete i ulažu energiju da svake godine program bude još ljepši.
Često, nakon umora i napora, kažu da više neće učestvovati, ali uvijek iznova pronalaze motivaciju.
Iskreno se nadam da će mlađe generacije nastaviti ovu tradiciju, unijeti nove ideje i održati kontinuitet događaja.
Kad već pričamo o turističkoj sezoni, kakav je vaš lični utisak za Sutomore?
-Ankete su pokazale da su cijene bile glavni problem za posjetioce, na nivou države.
Ipak, Sutomore je i dalje najpristupačnija destinacija za prosječnog turistu u Crnoj Gori, i oni su ove godine mogli da primijete značajna ulaganja u uređenje plaža – od dijela ispod hotela “Korali”, preko Maljevika, pa sve do Čanja.
Plaže su dobile novi mobilijar, uklopljen u prirodni ambijent, dok su barovi i inventar modernizovani, a cijene su ostale uglavnom na prošlogodišnjem nivou.
Sutomore je prema mišljenju posjetilaca sa kojima sam imao kontakata i ja lično, ali i moji poznanici, zadržalo razumne cijene u poređenju s drugim mjestima na primorju.
Evo, vidjeli smo svi rezultate pomenutih istraživanja po kojima je 89% ispitanika u anketi izrazilo nezadovoljstvo cijenama u Crnoj Gori uopšte.
Međutim, Sutomore se izdvaja kao izuzetak, što ga i dalje čini atraktivnim za domaće i strane turiste.
Ističem i da je smanjen jedan od hroničnih problema – prisustvo lutajuće stoke i pasa.
Broj ujeda pasa pao je sa 350 u 2023. na 250 prošle godine, a u ovoj sezoni registrovano je svega 75 slučajeva.
To je rezultat boljeg upravljanja higijenom prostora, uklanjanja divljih deponija i stvaranja uslova koji ne privlače lutalice.
Ovi pomaci doprinose stvaranju sigurnije i prijatnije atmosfere za goste.
U svakom slučaju, uređivanje i uljepšavanje prostora mijenja sliku Sutomora, koje je nekada bilo doživljavano kao destinacija nižeg ranga.
Ovakve promjene mogu doprinijeti novom pozicioniranju Sutomora i njegovoj boljoj reputaciji.
Da li su nedavni požari izazvali ranije završetke odmora turista u Sutomoru i Čanju?
-Sigurno su uticali na neke turiste da skrate boravak. Ipak, to nije bila masovna pojava jer su požari uglavnom harali danju, kada vatra djeluje manje zastrašujuće nego noću.
Moram da pohvalim angažman vatrogasaca iz Bara i okolnih gradova, ali i solidarnost lokalnog stanovništva koje je pomagalo na razne načine.
Ovakva iskustva treba iskoristiti za dalja poboljšanja, uključujući i infrastrukturne projekte poput dugo očekivane moderne saobraćajnice od Kufina do Čanja.
S obzirom da je tokom požara pažnju javnosti privukao azil za napuštene životinje na Kufinu, kojim upravlja opštinsko preduzeće DOO Lovstvo, ističem da, iako su snimci izgledali dramatično, životinje nisu bile ugrožene zahvaljujući stalnoj intervenciji radnika i vatrogasaca.
Iz ugla rukovodioca preduzeća ističem da smo ranije preduzeli preventivne protivpožarne mjere oko objekta azila, poput uklanjanja rastinja i održavanja sigurnosnog pojasa iskrčenog zemljišta, što je umnogome doprinijelo da se objekat zaštiti od vatrene stihije.
U budućnosti planiramo da dodatno proširimo taj pojas.
Da pogledamo malo unaprijed: šta se na osnovu iskustava ovogodišnje turističke sezone može primijeniti u pripremi naredne?
-Na požare se ne može značajno uticati, ali na turističku sezonu može i mora, kroz bolju pripremu.
Već sada treba razmišljati o ljetu 2026. i planirati ga prema potrebama turista.
Svi turistički poslenici, od lokalnog do državnog nivoa, trebalo bi više da slušaju glas gostiju, jer gosti najbolje ukazuju na ono što treba mijenjati i unaprijediti.
- Tagovi:
- Sutomore
- Turizam
- Sezona
- Manifestacija
- NVO
- Fešta
- Marko Brnjada