Bar, Crna Gora
21 Jul. 2026.
post-image

Zmije i papagaji za fotografisanje na primorju

Izvor: RTCG

Autor: Mi. M.

Foto: Naslovna čitalac portala RTCG

Fotografisanje sa zmijama i papagajima već godinama je dio turističke ponude na crnogorskom primorju, ali ostaje nejasno pod kojim uslovima se ova djelatnost obavlja i da li je uopšte kontrolišu nadležne institucije.

Dok odgovore nijesmo uspjeli da dobijemo, veterinarski tehničar i odgajivač reptila za Portal RTCG upozorava da ovakva praksa može predstavljati rizik kako za građane, tako i za životinje.

Tokom turističke sezone na crnogorskom primorju, posebno na šetalištima, mogu se vidjeti osobe koje turistima nude fotografisanje sa egzotičnim životinjama, poput zmija i papagaja.

Za fotografisanje je, na pojedinim šetalištima, potrebno izdvojiti pet eura.

Foto: Čitalac Portala RTCG

Međutim, da li je za ovu djelatnost potrebna dozvola, postoje li propisani uslovi pod kojima se egzotične životinje mogu izvoditi na javne površine i koristiti za fotografisanje sa građanima, te da li su vršene kontrole i izricane kazne od strane nadležnih institucija, nijesmo uspjeli da dobijemo odgovor.

S druge strane, veterinarski tehničar i odgajivač reptila Tihomir Radonjić za Portal RTCG pojašnjava da, iako su životinje koje se koriste za fotografisanje često naviknute na prisustvo ljudi, rizik po građane nikada nije u potpunosti isključen.

Tihomir Radonjić, foto: Privatna arhiva

-Mogući rizici uključuju ugrize ili ogrebotine, posebno ako se životinja uplaši ili osjeti ugroženom, prenos određenih zoonoza, odnosno bolesti koje se mogu prenijeti sa životinja na ljude, kao i alergijske reakcije kod osjetljivih osoba.

Dodatni rizik postoji ukoliko životinja pobjegne u gužvi, što može izazvati paniku ili dovesti do povreda-ističe Radonjić.

Zbog toga je, upozorava Radonjić, od izuzetne važnosti kontrola mjesta u kojima se drže egzotične životinje, kao i redovni veterinarski pregledi.

-Ukoliko ti uslovi nijesu ispunjeni, ovakva praksa može predstavljati rizik i za životinje i za građane-kaže Radonjić.

Da je višesatno držanje papagaja i zmija na suncu stresno za životinje potvrđuje i činjenica da dugotrajno izlaganje visokim temperaturama i direktnom suncu predstavlja ozbiljan izvor stresa, posebno ako životinje nemaju mogućnost da se sklone u hlad, odmore ili imaju pristup svježoj vodi.

-Kod papagaja pregrijavanje može dovesti do toplotnog udara, dehidracije i iscrpljenosti.

Ptice regulišu tjelesnu temperaturu drugačije od ljudi, a njihova fiziološka temperatura kreće se između 40 i 42 stepena Celzijusa, pa dugotrajno izlaganje visokim temperaturama može ozbiljno ugroziti njihovo zdravlje-pojašnjava Radonjić.

On dodaje da je situacija kod zmija još kompleksnija, jer je riječ o životinjama čija tjelesna temperatura zavisi od temperature okoline.

-U prirodi zmije biraju odgovarajuće mikroklimatske uslove i povlače se u hlad kada je temperatura previsoka.

Ako im je ta mogućnost uskraćena, mogu doživjeti pregrijavanje, fiziološki stres i uginuti od toplotnog udara-pojašnjava Radonjić.

Osim višesatnog izlaganja suncu, stalna buka i gužve takođe mogu predstavljati ozbiljan izvor stresa za egzotične životinje.

Parfemi, blicevi i gužva predstavljaju dodatni izvor stresa

Dok se kod papagaja javljaju uznemirenost, ubrzano disanje i promjene u ponašanju, Radonjić kaže da kod zmija hronični stres, izazvan čestim hvatanjem, ograničenim kretanjem i stalnim uznemiravanjem, negativno utiče na njihov imunitet, ishranu i opšte zdravstveno stanje.

-Stalna izloženost različitim parfemskim notama ljudi koji se fotografišu sa životinjama, kao i izloženost blicu fotoaparata, može toksikološki i iritirajuće uticati na ove jedinke, ali i dovesti do oštećenja njihovog vida.

Tu su i prolaznici sa drugim kućnim ljubimcima, najčešće psima, čiji miris i lavež takođe stresno utiču na egzotične vrste-rekao je Radonjić.

Prema dostupnim informacijama, ni u zemljama regiona ne postoji jedinstven model kojim je uređeno ulično fotografisanje sa egzotičnim životinjama.

Ipak, u Hrvatskoj, osobe koje obavljaju ovu djelatnost moraju poštovati propise koji se odnose na zaštitu i dobrobit životinja, veterinarski nadzor, kao i pravila o držanju i prometu zaštićenih vrsta.

Ukoliko je riječ o životinjama koje se nalaze na CITES listi, njihovi vlasnici moraju imati dokumentaciju kojom dokazuju njihovo zakonito porijeklo.