Dr Stoiljkov: U toku intenzivno kadrovsko jačanje Opšte bolnice Bar
Izvor, foto: Bar info
Autor: Radomir Petrić
Uporedo sa infrastrukturnim opremanjem, prije svega kroz IPA projekte, u Opštoj bolnici Bar u toku je intenzivno kadrovsko jačanje, kazao je pomoćnik direktora ove zdravstvene ustanove, dr Marko Stoiljkov.
Gostujući u emisiji Radio Bara “Promenada četvrtkom”, dr Stoiljkov je predstavio rezultate novog menadžmenta bolnice, na čelu sa direktorom dr Miroslavom Kneževićem, kojeg je prije četiri mjeseca postavio ministar zdravlja dr Vojislav Šimun.
Dr Stoiljkov je naveo da zatečeno stanje u bolnici prilikom imenovanja nove uprave “u solidnoj mjeri oslikava percepciju javnosti”.
-Nedostatak kadra, infrastrukturni izazov, diskontinuitet na projektima, finansijski problemi, a nas, kao što znate, u velikoj mjeri opterećuje i nepovjerenje koje imamo, prije svega prvenstveno od strane građana, a zatim i od relevantnih institucija.
Smatram da smo ipak za ova četiri mjeseca uspjeli da u značajnoj mjeri popravimo sliku naše zdravstvene ustanove u očima javnosti-rekao je dr Stoiljkov, koji je u emisiji dao i komentar nedavne tragedije – smrti dječaka iz Bara.
Svjedoci smo da u bolnici ima novih lica, kada je u pitanju zdravstveni kadar?
-To je izuzetno aktuelna tema i na centralnom nivou, bila je vijest da je Klinički centar Crne Gore napustilo oko 25 ljekara za godinu, a mi se možemo pohvaliti da smo za prethodna četiri mjeseca angažovali novih deset ljekara.
Građani Bara sada mogu da računaju na usluge gastroenterologa što, koliko sam informisan,do sada nije bila praksa od osnivanja ove bolnice.
Tu su još endokrinolog, neurolog, anesteziolog, u pregovorima smo za dolazak iskusne doktorke ginekologije koja je bila i načelnica oddjeljenja jedne zdravstvene ustanove u Srbiji, kao i njenog supruga koji je doktor radiolog.
Preko Ministarstva zdravlja, putem konkursa izbora najboljih mladih ljekara, dobili smo troje mladih ljekara koji će u našoj ustanovi obavljati dio prakse do sticanja uslova za specijalizaciju, kako očekujemo baš za našu ustanovu.
Takođe smo ojačali ne manje važan srednji kadar – primili smo deset novih medicinskih tehničara, a od Srednje stručne škole smo dobili čvrsto uvjerenje da ćemo, po završetku naredne godine, imati još deset medicinskih tehničara zainteresovanih za rad u našoj ustanovi.
Inače, od 2021. do danas, Barsku bolnicu su napustili 13 doktora i 50 sestara, a oko 40-oro medicinskog osoblja je penzionisano.
U svemu ovome imamo i pomoć i razumijevanje ministarstava zdravlja i finansija, kroz novi granski kolektivni ugovor dobili smo povećanje plata od 15 odsto za srednji kadar, deset odsto za visoki kadar.
Imamo i ozbiljnu zalihu u smislu specijalizanata koji se trenutno usavršavaju za rad u našoj ustanovi-njih dvadesetak, od kojih su petoro specijalizanti radiologije, petoro ljekara interne medicine, tri ljekara na specijalizaciji iz ginekologije, dobijamo i specijalizante anesteziologije, dermatovenerologije, hirurgije.
Stvara se klima da barska bolnica ponovo postaje poželjna za pacijente, ali i za kadar koji u njoj radi.
Sve što smo uradili u ovom period bilo je u cilju vraćanja upravo tog povjerenja, a svjedoci smo koliko čitav sistem umije da zakaže i da bude manjkav.
Neposredno nakon preuzimanja ove funkcije desila se tragedija koja je pogodila cijelo društvo, i sve nas u kolektivu i menadžmentu Opšte bolnice Bar, smrt dječaka, i ovom prilikom izjavljujem saučešće porodici preminulog dječaka.
Sve ono što je bilo u našoj moći i našoj ingerenciji je preduzeto kako bi se došlo do činjenica, a na institucijama nadležnim za ovaj slučaj je da i dalje rade svoj posao.
Ljekar koji je bio u ovoj priči je dobio uslovni prekid radnog odnosa, to je vid disciplinske mjere koji smo mi kao kolektiv, odnosno menadžment mogli da donesemo.
Kapaciteti barske bolnice su porastom broja stanovnika, ne samo sezonskih, odavno prevaziđeni. Neminovne su investicije i u opremu i u objekte. Kakva je tu situacija?
-Infrastruktura, oprema, ali i kadar, glavni su faktori koji čine da jedan zdravstveni sistem funkcioniše.
Bolnica ima limitirani kapacitet na 7.500 kvadratnih metara, to je možda i prije koju deceniju prevaziđeno jer se na našu ustanovu naslanjaju i Ulcinj i Budva.
Sama lokacija je vjerovatno prije pola vijeka bila odgovarajuća, ali, sada je već upitna.
Radimo sve da te infrastrukturne kapacitete proširimo maksimalno, da iskoristimo sav prostor koji imamo do maksimuma.
Završena je rekonstrukcija prijemnog odjeljenja sa opservacijom, sada je u tom bloku odvojen hiruški od nehirurškog segmenta.
Do kraja su dovedeni radovi na radiologiji, s obzirom da smo dobili jako vrijednu opremu, pokrenut je i projekat metaboličke prostorije za praćenje pacijenata sa teškim metaboličkim poremećajima od strane neurologa, interniste, anesteziologa.
Ti radovi bi trebali da budu gotovi u narednih 15 do 20 dana.
Takođe razmišljamo i o korišćenju krova barske bolnice za instalaciju solarnih panela, jer smo pobornici zelene energije, tako možemo da uštedimo značajna sredstva zbog računa za struju.
U saradnji sa Opštinom Bar završen je tender za nabavku liftova koji već više decenija nisu rekonstruisani, tako ćemo moći da slabo pokretne pacijente transportujemo i do ambulanti na višim spratovima.
Opšta bolnica Bar već godinama je veoma aktivan učesnik prekograničnih projekata, u kojima koristi sredstva iz budžeta Europske unije. Na današnji dan, koji su sve projekti aktivni?
-Možemo se pohvaliti da smo ustanova koja u Crnoj Gori najviše novca povlači iz EU fondova.
Trenutno su aktuelna dva programa. Ovi projekti ne podrazumijevaju samo puku nabavku opreme i infrastrukture, već i saradnju sa bolnicama u Zadru i u Mostaru.
Tako stvaramo i značajne kontakte, ali i edukaciju našeg osoblja.
DigiHealth podrazumijeva pomenutu metaboličku sobu-nabavku aparata koji može da prati istovremeno više bolesničkih postelja-do deset-sa svim parametrima i daalarmira medicinsko osoblje ukoliko se neki od parametara poremeti.
Drugi projekat-PatoDigital podrazumijeva digitalizaciju patologije: spremljeni preparate moći ćemo da pošaljemo ustanovama u Zadaru ili u Mostaru ili nekim drugim ustanovama u ovom sistemu digitalizovanom u Evropi, koje mogu nakon toga da pogledaju tu pločicu kao da je urađeno u njihovoj ustanovi, i daju nam podatke o kojoj se bolesti radi, odnosno postave i definitivnu dijagnozu.
Mi ćemo kroz ovaj projekat dobiti najsavremeniju patologiju sa mrtvačnicom.
Imamo i projekte koji se ne tiču EU fondova, istakao bih Baby friendly na ginekologiji koji podrazumijeva da majke i porodilje borave na onom spratu na kome se i porađaju, odnosno na kojima se izvode carski rezovi, a vrlo brzo nakon same operacije im se omogućava i maltene momentalni kontakt sa bebom, što daje dodatni komfor majkama, odnosno porodiljama.
Mi u januaru imamo preko 40 porođaja, a cijele prethodne godine imali smo ih oko 200, to svjedoči vraćanju povjerenja porodilja u našu ustanovu, vjerujem da će i ovaj projekat dati snagu i motivaciju Barankama da se porađaju u svom gradu.
Pored toga, dobićemo savremenu akreditovanu laboratoriju sa digitalizovanom opremom, taj projekat je blizu kraja, u funkciji je i oprema za pregled očnog dna koi građani sada mogu obaviti u našoj ustanovi.
Kakva je situacija sa magnetnom rezonancom?
-U prethodnih nekoliko mjeseci stavili smo magnetnu rezonancu u puni kapacitet zahvaljujući obučenom kadru, saradnji sa Fondom zdravstva i ljekarima iz Kliničkog centra, koji nam pomažu prilikom opisa ovih snimaka.
Od 1. januara 2026. Fond za zdravstvo raskinuo je ugovore sa svim privatnim ustanovama za obavljanje ovih snimaka, te je na neki način teret pacijenata zakazanih za januar i februar predat našoj ustanovi.
U prethodna tri mjeseca uradili smo preko stotinu “magneta”, na čekanju je bilo oko 30 pacijenata iz Bara i 20-ak pacijenata iz Ulcinja.
Magnetna rezonanca je snimanje koje nije hitno, to bih istakao zbog javnosti, zahvaljujućiadekvatnoj dinamici mi postižemo da snimamo magnetnom rezonancom sve potrebe naših građana.
Radimo na formiranju konzilijuma koji bi dva puta nedjeljno filtrirao pacijente koji su za “magnet” i tako diktirao njegovu dinamiku rada.
Do tada pacijenti kojima je magnetna rezonanca potrebna ostvaruju to putem specijaliste interne medicine, neurologije, ortopedije, hirurgije.
Paralelno sa postizanjem punog kapaciteta rada “magneta” je i proces digitalizacije u našem zdravstvenom sistemu i on je započet upravo od radiologije.
To praktično znači da će svi snimci koji se budu obavili u barskoj bolnici putem rendgena, “magneta”, skenera, pa i ultrazvuka moći da se inkorporiraju u jedinstvenu bazu i tako će svim doktorima u zdravstvenom sistemu Crne Gore biti dostupni snimci iz drugih ustanova.
Tako ćemo se osloboditi papira i CD-ova, pacijenti će svoje snimke dobijati na e-mail, a ljekari će putem sistema moći da uđu i da vide šta je to pacijent do sada radio i snimao.
Time se obezbjeđuje i praktično praćenje količine zračenja koje pacijent primi u toku godine, i alarmira doktor da li da se radi snimanje ili ne, jer mi trenutno nemamo najadekvatniji uvid u to kada je pacijent radio snimanje.
Zašto Berane i Kotor imaju Kliničko-bolničke centre (KBC), a Bar ne, iako numerički pokazatelji odavno ukazuju da KBC Bar može da postoji makar u projektnoj formi?
-Mi se radujemo razvoju zdravstvenog sistema i na sjeveru i na jugu države.
Za vrijeme Covid pandemije barska bolnica je postala regionalni centar za liječenje ove bolesti, ponijeli smo zaista veliki teret, sam sam tome svjedočio iz prvih redova kao neko koji je bio dio tima na Covidu za vrijeme najviše stope pandemije.
Što se naše ustanove tiče- ne opterećujemo se zvanjem, već time da pružimo što veći broj usluga u smislu broja pregleda, intervencija, operacija i porođaja, i da se tako brojkama kandidujemo za ono što nam realno pripada, a to je zvanje KBC.
Porast je operacija ortopedije od 100 odsto u odnosu na prošle godine, operiše se čak i vikendom, pa smo već sada prevazišli kapacitete naših operacionih sala.
Broj porođaja je drastično veći u odnosu na prošlu godinu i nadamo se da će se taj trend nastaviti, jer svi želimo da taj pozitivni priraštaj ima impakt na naš grad i na naše usluge.
Tu su naravno intervencije urologije, opšte hiruške intervencije koje se izvode praktično svakodnevno, tako da smatram da zaslužujemo zvanje KBC, ali, prije svega moramo da svojim radom zavrijedimo povjerenje svih relevantnih institucija i pacijenata.
Odnedavno ste često u Zagrebu, opet u bolnici. Zašto?
-Kao i svaki mladi ljekar, tragao sam u čemu bih mogao da se dalje usavršim, i to je uža specijalizacija plastične rekonstruktivne hirurgije glave i vrata.
U Kliničko-bolničkom centru u Zagrebu se trudim da maksimalno steknem znanje. Ovaj program traje dvije godine, boravim mjesec u Zagrebu, mjesec u Baru.
Ovu priliku koristim i u svrhu male diplomatske misije, trudim se da napravim dobre kontakte sa šefovima klinika, relevantnim institucijama koje su nam u IPA projektima od velike pomoći, s obzirom da oni imaju iskustvo i realizovan niz ovih projekata tokom pristupa Evropskoj Uniji.
Koliko će vaša tamo stečena znanja biti aplikativna ovdje u Baru?
-Veoma, ja Bar doživljavam i kao grad koji ima veliku predispoziciju za medicinski turizam, a vidimo da veliki broj naših pacijenata odlazi u druge zemlje kako bi izvršili operacije nosa, ušiju, kapaka, transplantaciju kose, zatezanja lica, to je sve što zapravo ova uža specializacija kroz svoj program nudi.
U tom dijelu bih mogao da ovu branšu pozicioniram i u našoj ustanovi, formirao bi se cjenovnik kod Fonda, a naši korisnici ovih usluga bi mogli da ostvaraju ove operacije po dosta nižim cijenama u odnosu na privatno zdravstvo.
Na taj način smatram da bi i bolnica imala i te kako koristi.
Sve bolnice na zapaduse trude da imaju održivost, smatram da bismo uz mnoge usluge koje pružimo i u sezoni, gdje su stranci dužni da nam te usluge plate, mogli da se profilišemo i kroz medicinski turizam koji bi bio cjelogodišnji.
Barska bolnica je uvijek pod posebnom pažnjom, ne samo lokalne javnosti. Kako ocjenjujete interakciju sa građanstvom i pacijentima – kako se odnosite prema njihovim sugestijama i primjedbama?
-Odgovorno tvrdim da smo se kao menadžment od prvog dana fokusirali na to da ljubaznost i profesionalnost budu prisutne od samog ulaza u našu bolnicu pa sve do krova naše ustanove.
Naravno da pacijenta ne gledamo samo kao pacijenta, jednostavno gledamo čovjeka u cjelosti.
Na taj način se trudimo da i lijepom riječju na neki način odgovorimo zahtjevima pacijenata, pored toga što ih liječimo, jer nekada lijepa riječ može da liječi više od bilo koje dijagnostičke metode, bilo koje procedure.
Maksimalno se svim snagama trudimo da zadobijemo povjerenje građana koje je, nažalost, dobro poljuljano-.
.png)
.jpg)