Bar, Crna Gora
16 Apr. 2024.
post-image

Metanović: Skupimo se, braćo Mrkojevići

U rubrici Stav danas prenosimo reagovanje prof. Aldina Metanovića povodom nedavne polemike političkog direktora Biram Bar-Biram Crnu Goru Ćazima Alkovića i predsjednika Savjeta Muslimana Crne Gorte Sabriije Vulića oko blokade puta u Mrkojevićima.

Izvor, foto: Glas Mrkojevića

Uz sve emocije koje me obuzimaju dok čitam i Sabrijine i Ćazove tekstove, ne mogu vas drugačije povikati no sve s braćo Mrkojevići!

Braćo, jer nam je takav odnos više no ikad potreban. Braćo, jer nam se iza Sutormana smiju.

Ovo sve što se Mrkojevićima dešava, dešava se jer nijesu mnogo čitali, i žalio sam zbog njihovog nečitanja.

 Sada kada znam da Mrkojevići više čitaju, strah me i volio bih da ne čitaju, jer sada kada čitaju – čitaju o tome kako se Mrkojevići među sobom šamataju (svađaju).

Ko je “sapeo šamatu” više nije ni bitno, bitno je da je zaustavimo što je prije moguće.

Pomenuo me je po lijepome naš Ćazo u onome prvome tekstu, a i ja se njega po lijepome śećam.

I, da, dobri moj Ćazo, apolitičan sam, a koliko sam intelektualac ne znam.

Nijesam obojen politički, ili barem nijesam više, ja sam sada obojen mrkovski, pa svima vama politički obojenim Mrkojevićima, dakle svima, predlažem da se “otrljate mrkovskom žukom” i operete političke boje.

Niti jedna politika nije i niti će dobro donijeti Mrkojevićima.

Od sada Mrkojevići mogu dobro donijeti sebi samima, uz Božiju pomoć. Ali ne zasigurno miniranjem skupova i podmetanje noge jedan drugome.

Da sam ośetio samo miris politike u skupu koji se održao 24. 07. u Pečuricama, ja ne bih tuda ni prošao, a kamo li na tome skupu govorio.

Rekoste da vas pozovu nezavisni intelektualci, apolitični ljudi, Mrkojevići koji ne pate od politike… Evo, ja ću, bujrumte!

Samo kako da mi apolitični pozivamo vas politične, dođete li za nama ili pred nama pripisaće nam se da pripadamo možda nekoj od vaših politika.

No se vi svi ostavite politika i funkcija, i dođite da napravimo “živi zid”.

Ja ne želim da rasčivijam bilo kakve političke igre, ne iz higijenskih razloga – samo pozivati nekoga da se mane političkih skupova s pozicija politike, ne odaje povjerenje.

Zato braćo Mrkojevići, anu da se mi skupimo pa da među sobom riješimo naše trzavice, da jedni drugima ruke pružimo, pa da se sami o sebi pozabavimo, ja vas sve na takav skup pozivam, pa onda i na ulicu, magistralu, đe god…

Znate li zašto ovo napisah?

Evo zašto! Trideset godina mi trpimo razne politike, a prema nama vazda iste politike.

Trideset godina dolaze da nas kupuju, a trideset godina mi sve da im predajemo izgovarajući u sebi “haj, još ovoga puta”.

Trideset godina dok mi śijemo i žnjijemo, drugi nam čenicu nosi i kruva čeničnoga ije. Tu, za našim plećima, i taj nam se dok ovo čita smije.

Da nam se taj više ne bi smijao, hajmo da se mi jedni drugima osmjehno i nađemo u bratskome zagrljaju.

Dragi Ćazo, tebe jer znam da vrijediš i sve ostale pozivam da uradimo sve za “našu politiku”!

A sve dok budeš i ti i svi ostali politički obojeni, o svemu mi zborite samo ne o Mrkojevićima. Mrkojevići i politika ne mogu zajedno, jedno drugo isključuje.

I da, što se tiče skupa, biću, ako Bog da, na svakome đe se zovu Mrkojevići na “kuku i motiku” za sebe.

Aldin Metanović, profesor književnosti