Bar, Crna Gora
18 Nov. 2026.
post-image

Golubović: Ruski turisti važniji za ekonomiju nego što pokazuje statistika

Izvor: Dan

Autor: Mili Prelević

Foto: RTCG

Eventualni znatniji pad broja ruskih turista u Crnoj Gori imao bi posljedice koje daleko prevazilaze prihode od smještaja, jer se potrošnja tih gostiju odražava i na poslovanje restorana, trgovina i brojnih drugih djelatnosti. Ipak, rast turističkog prometa sa evropskih i drugih tržišta pokazuje da postoji mogućnost da se dio eventualnih gubitaka nadoknadi, ocjenjuje Petar Golubović iz Centra za istraživanje i razvoj turizma.

On u intervjuu za "Dan" ukazuje da bi bilo neodgovorno unaprijed licitirati iznosima mogućih gubitaka, ali i zanemariti značaj ruskog tržišta, koje je u prvih osam mjeseci 2026. godine ostvarilo 14,2 odsto ukupnog broja noćenja.

-Zato bih izbjegao proizvoljne procjene gubitaka u eurima, ali ne i upozorenje zasnovano na podacima-rekao je Golubović u intervjuu za "Dan".

Prema njegovoj ocjeni, šanse za privlačenje novih gostiju postoje, ali će uspjeh zavisiti od avio-povezanosti, turističke promocije, saradnje sa turoperatorima i sposobnosti države da unaprijedi aerodromsku infrastrukturu.

Koliki je stvarni ekonomski značaj ruskih turista za Crnu Goru? Može li se procijeniti koliko bi naša ekonomija godišnje mogla izgubiti ukoliko zbog novog viznog režima dođe do znatnog pada broja gostiju iz Rusije?

-Rusko tržište je za naš turizam značajnije nego što pokazuje sam broj gostiju.

Prema Monstatu, turisti iz Rusije su za prvih osam mjeseci 2026. ostvarili 1,82 miliona noćenja, odnosno 14,2 odsto ukupnog prometa.

Najveći dio odnosi se na individualni smještaj, pa je riječ i o prihodima brojnih domaćinstava na primorju.

Kada ukupne prihode od turizma u 2025. podijelimo sa brojem noćenja, dobijamo orijentacionih 96 eura po noćenju.

To nije izmjerena potrošnja ruskog gosta, ali ilustruje ekonomski značaj turističkog prometa.

Ruski gosti su tradicionalno bili važni i za restorane, trgovinu i druge usluge. Zato bi njihov izostanak pogodio mnogo širi krug privrednika od samih izdavalaca smještaja.

Koliki će pad nastupiti zavisiće od toga koliko će postupak izdavanja viza biti dostupan i jednostavan. Imamo upozoravajući primjer Azerbejdžana već u ovoj godini.

Nakon uvođenja viza u januaru, broj noćenja sa tog tržišta u prvih osam mjeseci pao je 60 odsto, odnosno za više od 86.000.

Ne možemo sav taj pad pripisati vizama niti isti scenario preslikati na Rusiju. Ali čak i znatno manji pad na tržištu koje ostvaruje 1,82 miliona noćenja imao bi ozbiljne posljedice.

Zbog toga bih izbjegao proizvoljne procjene gubitaka u eurima, ali ne i upozorenje zasnovano na podacima.

Usklađivanje sa politikom EU jeste obaveza Crne Gore, ali da li je država, prema Vašoj ocjeni, na vrijeme pripremila rezervnu varijantu za tržišta koja bi mogla izgubiti?

-Ne bih rekao da država nije reagovala.

Najavljeni dodatni avioni Viz era u već postojećoj bazi na aerodromu u Podgorici, nove avio-linije i promocija na evropskim tržištima predstavljaju važan pomak.

Prema Monstatu, u prvih osam mjeseci 2026. noćenja turista iz Poljske porasla su 34,7 odsto, Njemačke 17,8, Velike Britanije 16,2, Španije 42,9, a SAD 24 odsto.

Ipak, kada sagledamo ukupne rezultate, imamo razloga za umjereni optimizam.

Sva ostala emitivna tržišta, uključujući regionalna, evropska i vanevropska, tokom prvih osam mjeseci 2026. ostvarila su gotovo milion noćenja više nego prethodne godine, odnosno rast od 10,4 odsto.

Samo tržište Srbije zabilježilo je rast od približno 12 odsto, što potvrđuje koliko je važno da, uz otvaranje novih tržišta, nastavimo da njegujemo i postojeća.

Ukoliko bismo takvu dinamiku rasta ostalih tržišta zadržali i tokom 2027. godine, prema našoj projekciji, mogli bismo nadomjestiti pad od približno 44 odsto noćenja sa četiri analizirana tržišta – Rusije, Turske, Kine i Bjelorusije.

Naravno, riječ je o scenariju zasnovanom na rezultatima prvih osam mjeseci, a ne o garanciji da će se takav rast ponoviti.

Već ste ukazivali na potencijal Njemačke, Velike Britanije, Poljske, Francuske i drugih evropskih tržišta. Šta konkretno treba uraditi da taj potencijal postane stvarni turistički promet?

– Prvi uslov je bolja avio-povezanost. Nije dovoljno otvoriti liniju ako putnik na tom tržištu ne vidi Crnu Goru u ponudi turoperatora, na prodajnim platformama i kroz ciljanu promociju.

Rast Poljske i drugih evropskih tržišta pokazuje da potencijal postoji, ali ga treba pretvoriti u rezervacije.

Država, kroz Nacionalnu turističku organizaciju i Aerodrome Crne Gore, treba da koordinira saradnju sa avio-prevoznicima i zajedničke promotivne kampanje, uz učešće lokalnih turističkih organizacija i privrede.

Privredna komora može povezivati hotelijere, agencije i turoperatore radi kreiranja konkretnih aranžmana.

Nacionalna avio-kompanija takođe ima svoju ulogu u razvoju dostupnosti destinacije.

Bez definisanih linija, tržišta i obima kampanja, neozbiljno bi bilo licitirati ukupnim iznosom. Svaki euro javne podrške mora imati mjerljive ciljeve: dodatna sjedišta, broj dolazaka, noćenja i potrošnju. Prvi efekti mogu se vidjeti već naredne sezone, dok promjena strukture gostiju zahtijeva kontinuitet kroz više godina.

Treba tražiti podršku Brisela

Da li bi bilo opravdano da EU obezbijedi posebnu finansijsku podršku za osvajanje novih turističkih tržišta i ublažavanje gubitaka od usklađivanja sa njenom politikom? Da li Vam je poznato da takva pomoć već postoji i, ukoliko ne postoji, šta bi Crna Gora konkretno trebalo da zatraži od Brisela?

– Nije mi poznato da je Evropska unija opredijelila poseban fond za nadoknadu eventualnih turističkih gubitaka nastalih usklađivanjem vizne politike Crne Gore.

Ipak, smatram opravdanim da država od Brisela zatraži tehničku i finansijsku podršku za diversifikaciju emitivnih tržišta, bolju dostupnost destinacije i jačanje upravljanja turizmom.

Crna Gora je ove godine dobila međunarodna priznanja za prirodni i planinski turizam.

To je korisna promocija, ali nije zamjena za ulaganja u infrastrukturu i prodaju turističkog proizvoda.

Da sam u prilici da definišem zahtjev prema EU, prednost bih dao projektima koji dugoročno podižu konkurentnost.

Na prvom mjestu unapređenje turističke infrastrukture, digitalizacija, zajedničke tržišne kampanje i razvoj ponude van glavne sezone.

Time bismo istovremeno ublažavali kratkoročne rizike i gradili otporniji turizam-.