.jpg)
Priča o moru, ribarima i nasljeđu Mediterana (VIDEO)
Izvor, foto: CG News
U JU Muzej i galerija Tivat sinoć je otvorena izložba „sitna riba, VELIKO MORE“, koja kroz priču o sardeli i inćunu govori o životu uz Jadransko more, tradicionalnom ribarstvu, prirodnom i kulturnom nasljeđu Mediterana, ali i potrebi očuvanja morskog ekosistema.
Izložba je realizovana uz stručnu podršku Instituta za biologiju mora Crne Gore, uz učešće predstavnika ribarske zajednice i gostiju iz Italije.
Postavka, koja je smještena u prizemlju galerijskog prostora i Etnografske zbirke, povezuje muzejske sadržaje sa savremenim tehnologijama, među kojima je i VR prezentacija.
Direktorica JU Muzej i galerija Tivat Danijela Đukić kazala je da izložba polazi od konkretne teme, ali otvara širi prostor za razumijevanje odnosa čovjeka prema moru.
-Savremeni muzeji više nisu samo mjesta u kojima se predmeti prikupljaju, čuvaju i izlažu. Muzeji su živa mjesta susreta, učenja, dijaloga i razmjene iskustava-istakla je Đukić.
Ona je naglasila da se kroz ovakve projekte prirodno i kulturno nasljeđe moraju posmatrati kao povezane cjeline, posebno u vremenu kada se pitanje budućnosti mora sve više vezuje za zaštitu biodiverziteta, klimatske promjene i održivo korišćenje prirodnih resursa.
-Bez zdravog mora nema tradicionalnog ribarstva, a bez ribara, njihovih znanja, običaja i iskustava gubimo važan dio identiteta Mediterana-kazala je Đukić.
Izložba je, kako je navedeno, pripremljena i u susret Danu obale Mediterana, koji se obilježava 25. septembra, sa ciljem da dodatno ukaže na značaj očuvanja mediteranske obale i morskog ekosistema.
Autor izložbe i kustos Pomorske zbirke Dražen Jovanović kazao je da je fokus postavke na sitnoj plavoj ribi, prije svega sardeli i inćunu, ali da je njena tema zapravo mnogo šira – od ishrane i ekonomije do načina života i kulturne baštine ljudi koji su generacijama živjeli od mora.
-Plava riba nije sama po sebi neka biološka kategorija.
Ona, u stvari, predstavlja skup više ribljih vrsta koje se svojim karakteristikama, prije svega bogatstvom omega masnih kiselina, koje su izuzetno blagotvorne za čovjekovo zdravlje, izdvajaju od drugih riba-objasnio je Jovanović.
Istorija sitne plave ribe neraskidivo je vezana za mediteranske zajednice, pa izložba priču o ribolovu posmatra preko granica pojedinačnih država.
Jovanović ističe da zajedničko more povezuje ljude različitih kultura i vjera, od istočnog Mediterana do sjeverne Afrike i od Iberijskog poluostrva do Jadrana.
Poseban segment izložbe odnosi se na tradicionalne načine ribolova i znanja koja se prenose generacijama.
Upravo taj dio baštine, ocjenjuje Jovanović, danas se nalazi pred novim izazovima.
-More možda posmatramo više kao neku vrstu izvora, odnosno čak izvora zarade, a u suštini ono je bilo i ostalo izvor života. Na nama je da taj izvor ne presuši-poručio je autor izložbe.
Otvaranju je prisustvovao i Giuseppe Merlini iz San Benedetto del Tronta, italijanskog grada sa dugom ribarskom tradicijom.
Merlini se bavi proučavanjem ribarskog nasljeđa i zaštitom kulture izlova plave ribe kroz nematerijalnu kulturnu baštinu.
Otvarajući izložbu, Merlini je ukazao na značaj saradnje zajednica sa obje strane Jadrana.
-Jadransko more je more koje nas ujedinjuje i zapravo, zajedno treba da valorizujemo sve razlike i sličnosti koje nas povezuju-kazao je Merlini.
Njegovo učešće dio je šire saradnje koja povezuje Tivat sa italijanskim ribarskim sredinama, a razgovor o sličnostima i razlikama u razvoju ribarstva biće nastavljen kroz panel-diskusiju posvećenu ovoj temi.
Izložba „sitna riba, VELIKO MORE“ tako ne govori samo o jednoj grupi morskih vrsta.
Kroz ribarsku svakodnevicu, predmete, znanja i običaje, ona otvara pitanje šta ostaje iza tradicionalnog načina života i koliko je očuvanje mora istovremeno i pitanje očuvanja kulturnog identiteta zajednica koje su sa njim neraskidivo povezane.
Projekat je realizovan uz stručnu podršku Instituta za biologiju mora Crne Gore, uz podršku Turističke organizacije Tivat.
.jpg)