.jpeg)
Risan: Održano predavanje o arheološkim lokalitetima Boke
Izvor: Radio Kotor
Autorka: Tamara Vuković
Foto: NVO Medaur
U okviru projekta „Nasljeđe u rukama mladih“, NVO „Medaur“ iz Risna organizovala je četvrto predavanje namijenjeno mladima i široj javnosti-„DNK Boke – arheološki lokaliteti od značaja“, koje je u Malom mjestu (Gabela) u Risnu održao arheolog Miloš Petričević.
Govoreći o istraživačima koji su se kroz istoriju bavili arheološkim nasljeđem Boke, Petričević je posebno istakao značaj pojedinaca koji su svojim radom doprinijeli razumijevanju istorije ovog prostora.
-Simon Rutar, kao profesor istorije u Kotoru, u tadašnjoj gimnaziji, svoj je kurikulum prilagodio upravo Boki Kotorskoj.
Ukoliko pročitamo njegove radove koji se odnose na direktnu edukaciju u gimnaziji, vidjećemo da nam donosi niz vrlo interesantnih podataka o Boki, ali i o Risnu.
Između ostalog, prvi put saznajemo da su najstariji bronzanodobni nadgrobni spomenici otkriveni upravo u Risnu, a potom premješteni u Donju Lastvu u Tivtu, do kojih mi nikada nismo došli-kazao je Petričević.
On je dodao da je Rutar pokušao da objasni prirodne procese koji su uticali na razvoj prostora, naglašavajući njegov lični odnos prema Boki.
-Čitajući njegov kurikulum, vidimo da je Simon Rutar zaista poznavao Boku Kotorsku i doživljavao je kao svoj prostor.
U Boki je proveo oko pet godina, nakon čega je bio premješten u Split, a potom i u Sloveniju.
Njegov savremenik, vjerovatno i prijatelj, Đuzepe Jelčić, Peraštanin, usko je sarađivao i sa Rutarom i sa Arturom Evansom.
Ono što je posebno zanimljivo jeste da su Evans, Rutar i Jelčić djelovali gotovo kao jedinstven istraživački krug, pa čitajući njihove radove možemo uočiti sličan pristup interpretaciji arheološkog nasljeđa Boke Kotorske-naveo je Petričević.
U nastavku izlaganja osvrnuo se i na druge istraživače koji su dali doprinos razvoju arheologije u ovom regionu.
-Marijan Franošević, jedan je od istraživača koji je, možemo reći, u metodološkom smislu bio pod uticajem dalmatinskih antikvara.
Jedno vrijeme radio je i u Zadru, gdje je usvojio savremeniji način dokumentovanja arheoloških nalaza.
Njegov rad je posebno značajan za lokalitete poput Miholjske prevlake i ostrva Svetog Marka.
Pored domaćih istraživača, djelovala je i čitava plejada stranih stručnjaka, među kojima je i češki istraživač Henri Rihli, koji je u Kotoru boravio gotovo tri godine.
Monarhija ga je uputila na krajnji jug kako bi radio na zaštiti arheoloških lokaliteta-istakao je Petričević.
Govoreći o najstarijim pomenima Risna, Petričević je ukazao na značaj antičkih izvora, posebno Periplusa.
-Kada govorimo o najstarijim izvorima, nezaobilazan je antički Periplus Pseudo-Skilaksa – svojevrsni portolan iz IV vijeka prije nove ere, koji se vjerovatno oslanja na još starije izvore.
Riječ je o vrsti pomorskog priručnika, koji je korišćen za obuku mladih pomoraca i odnosi se na navigaciju duž Sredozemnog i Crnog mora.
Ono što je posebno interesantno u 24. i 25. poglavlju jeste pomen Risna, ali i drugih mjesta na ovom području-objasnio je Petričević.
On je dodatno pojasnio kako se u ovom djelu prepoznaju geografske i mitološke reference koje se mogu povezati sa Bokom.
-U Periplusu se, pored Risna, pominju i Budva, zatim Enhelejci kao ilirsko pleme, kao i rijeka Arion, za koju pretpostavljamo da je zapravo Rhizon potamos, odnosno da se odnosi na Bokokotorski zaliv.
Posebno je zanimljiv i pomen stijena Kadma i Harmonije, za koje pretpostavljamo da predstavljaju kamene tumule.
Pomorci su ih vjerovatno lako uočavali sa svojih plovila, pa su služili kao orijentiri u obalnoj navigaciji, odnosno kao važne tačke u terestričkoj navigaciji-kazao je Petričević.
Govoreći o dodatnim zapisima, istakao je i moguće tragove kulta Medaura.
-U jednoj od bilješki navodi se da se nedaleko od rijeke Arion nalazi i hram. Danas možemo pretpostaviti da je riječ o hramu Medaura.
Upravo u ta dva poglavlja Periplusa nalazimo zaista obilje vrijednih informacija, uključujući i jedne od najstarijih pomena Risna i Budve kao značajnih centara ilirskog plemena Enhelejaca-rekao je Petričević.
Kada je riječ o prvim katastarskim prikazima Risna, Petričević je ukazao na značaj mletačkih zapisa i njihovog administrativnog pristupa prostoru.
-U periodu razgraničenja između Mletačke republike i Osmanskog carstva, Venecija je imala potrebu da precizno definiše svoje teritorije.
Upravo iz tog razloga nastaju detaljni katastarski prikazi, kakve domaće vlasti u tom trenutku nijesu imale, niti su postojali na teritorijama pod osmanskom upravom.
Ti katastarski zapisi puni su toponima i prostornih podjela koje su nam danas od izuzetnog značaja-naveo je on.
Posebno je istakao značaj tih karata za razumijevanje razvoja obale.
-Na tim prikazima možemo uočiti i najstarije obrise same obale, što je od velikog značaja za rekonstrukciju njenog izgleda u antičkom periodu.
Upravo zahvaljujući tim kartama možemo pratiti promjene i pokušati da anticipiramo liniju obale kroz istoriju-zaključio je Petričević.
Cilj predavanja bio je da se mladima približi arheologija kao nauka, ali i da se podstakne svijest o kulturnom nasljeđu kao zajedničkoj vrijednosti i resursu koji zahtijeva odgovoran odnos, znanje i aktivno učešće zajednice.
Predavanje je realizovano u organizaciji NVO „Medaur“ Risan, uz podršku Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor.
.jpg)
 (1) (2).png)
