Belada: Nastavkom asimilacije Crnogoraca nestaće suverena država
Izvor, foto: Bar info
Autor: Radomir Petrić
U velikoj sali SO Bar sinoć je promovisana knjiga „Okupacija oltarom“ mr Nikole D. Belade.
Ova knjiga se sastoji od 16 građanskih, aktivističkih, pravničkih reakcija u formi autorskih tekstova i intervjua kojima je u medijima Belada komentarisao društvenu stvarnost od 2022. do sredine 2024. godine, sa akcentom na djelovanje Srpske pravoslavne crkve (SPC) na teritoriji Crne Gore.
-Ova knjiga daje prikaz jednog nasilnog, protivpravnog, klerofašističkog postupanja SPC kao glavnog faktora, instrumenta projekta Velike Srbije, ‘Srpskog sveta’ na štetu Crne Gore.
Po ustavu, Crna Gora je nezavisna, suverena, građanska, demokratska, ekološka i država pravde i vladavine prava. No, ona je to samo formalno.
Suštinski, ovo vam je svetosavska i teokratska država.
Sad smo ušli u drugu fazu – fazu Božje države, a treća faza je pravoslavni fundamentalizam, i ne znam kada ćemo doći do nje-kazao je Belada.
On je naglasio da se u knjizi “u bilo kojem smislu ne govori protiv vjere i protiv vjerskih sloboda”.
-Ova knjiga govori o neodgovornosti institucija, urušavanju pravnog sistema, kršenju Ustava i izdaji nacionalnih interesa.
Pored toga što govori o stanju duha u Crnoj Gori, knjiga je istovremeno prikaz namjere crkve i strane države da izvrše dominaciju i nad teritorijom Crne Gore.
Ovo je argumentovana i činjenično potkovana optužnica i poziv budućim generacijama mi smo nemoćni na otpor i revolucionarni stav-dodao je Belada.
Sadašnje “šminkanje” i revitalizacija stanja u sferi politike i ideologije, naveo je u svom govoru “posebno djeluju na sekularni karakter Crne Gore”.
-Moj cilj je da kroz tekstove iz ove i moje prethodne knjige podsjetim buduće generacije da sada Crna Gora nije ustavna, sekularna i pravna država.
Njene granice, suverenitet i identitet određuje oltar. Goruće pitanje u Crnoj Gori je status Crnogoraca u sopstvenoj državi.
U javnom životu, Crnogorci nemaju nikakav institucionalni uticaj.
Postoji država, Crnogorci kao većinski narod, a niti učestvuju, niti odlučuju o bilo kojem pitanju društvenog života države.
Paradoks je da jedan većinski narod ne učestvuje u institucionalnom životu, da crnogorski jezik ne govori većina građana, da se falsifikuje istorija tog naroda, da mu se ne priznaje crkva-istakao je Belada.
On je iskazao strah da će, kako je kazao, nastavkom asimilacije Crnogoraca nestati suverena država.
-Ako sljedeći popis pokaže da nas ima nešto preko 30 odsto, smatram da je završeno sa Crnogorcima.
U Srbiji je asimilacijom nestalo 100.000 Crnogoraca, zašto ne bi i ovdje, kad prođe jedan period, asimilacijom i 50.000 da nas pođe, i tako nestaje suverena država.
Za ovo stanje su isključivi krivci Crnogorci-rekao je, pored ostalog, Belada, koji je posebno zahvalio prof. dr Milanu Nikoliću na pomoći u organizaciji ove promocije.
Moderator prof. Neđeljko Necko Đurović istakao je da je termin promocije namjerno izabran na Međunarodni dan maternjeg jezika, te da se time želi ukazati na značaj afirmacije crnogorskog jezika i “naglašavamo da je jezik na kojem stvaramo i osjećamo, mislimo i poručujemo, veoma važan segment našeg nacionalnog identiteta i kulturnog nasljeđa”.
-I sama knjiga je posvećena očuvanju kulturnog nasljeđa i predstavlja svojevrsni pravni vodič za njegovu institucionalnu i sveopštu zaštitu.
‘Okupacija oltarom’ nije samo pisani trag o vremenu kojeg svi proživljavamo i nije samo argumentovani prikaz današnjice u kojem naša fragilna građanska zajednica doživljava svoj pad pod naletom kleronacionalizma.
Nije prvi put da se Crna Gora i njen narod nalazi pred brojnim izazovima, ali smo prvi put dominantno postali ravnodušni i, kako bi rekao Gete ‘skriveni pod jezikom’.
Izazovi i njene borbe odredile su milenijumsko postojanje naše Crne Gore, ali naša nezainteresovanost za njeno duhovno i kulturno nasljeđe, kao i zid ćutnje naših institucija na brojna nepočinstva protiv države i otvoreno negiranje crnogorske nacije, uveli su nas u pakleni krug borbe protiv bližnjih i protiv samih sebe-rekao je prof. Đurović.
On je mr Nikolu Beladu predstavio kao uglednog pravnog teoretičara i autora preko tridesetak stručnih radova, advokata i nekadašnjeg vršioca brojnih javnih funkcija, suosnivača i člana redakcije časopisa za pravna i ekonomska pitanja korporativne privrede „Akcionar“ i člana redakcije časopisa „Advokat“, glasila Advokatske komore Crne Gore, te kao koordinatora pravnog tima Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) koji “u kontinuitetu od 2005. upozorava na protivpravno djelovanje Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori”.
-Ova dvojezična i tematski struktuirana publikacija, na veoma upečatljiv način argumentuje i analizira protivpravno ponašanje SPC prema državi Crnoj Gori i njenim institucijama, kao i njeno ideološko djelovanje prema crnogorskoj naciji i njenoj duhovnoj i kulturnoj baštini.
Beladin rukopis na konkretnim primjerima vrši jasna raščlanjivanja spornih stanovišta i pravnički proučava otvorena pitanja, tako da u njegovoj sadržini nailazimo na upečatljive osvrte kojima se proučavaju pokušaji u kojima se istorijsko nasljeđe crnogorskog naroda nastoji povjeriti na upravljanje vjerskoj organizaciji sa sjedištem u Srbiji.
Nelegalne intervencije na spomenicima kulture i vjerskim objektima, javnopravna i eksteritorijalna ovlašćenja SPC data Temeljnim ugovorom, nedefinisani pravni subjektivitet SPC i sticanje imovine bez pravnog osnova – samo su neke od obrađenih tema u ovoj knjizi- kazao je, između ostalog, prof. Đurović.
-Iako sam saglasan sa većinom tvrdnji koje autor iznosi u knjizi, za moje poimanje ove materije pojedine tvrdnje su odviše defetističke.
To se posebno odnosi na tvrdnje o mogućem nestanku Crnogoraca, a sa nestankom Crnogoraca i Crne Gore kao nezavisne države-istakao je u osvrtu na knjigu istoričar prof. dr Milan Šćekić.
Prema njegovim riječima, nijednog trenutka ne treba smetnuti sa uma da je Crna Gora kroz svoju prošlost imala mnogo prilika da nestane “a u različitim vremenskim periodima to se i događalo”.
-Ali, ideja o neophodnosti obnove crnogorske državnosti, na kraju je uvijek trijumfovala.
I toj su se ideji povinovali i širokogrudo je prihvatali i potomci gorljivih pobornika ujedinjenja sa Srbijom, kao i djeca učesnika Podgoričke skupštine, i četnička djeca.
To govori da mi nijesmo narod koji je juče stekao državnost i kome, bez obzira na naše identitetske mimikrije, prijeti nestanak.
Naprotiv, Crnogorci su narod sa državotvornim iskustvom, tradicijom i sviješću koja je bila duboko ukorijenjena kod brojnih generacija Crnogoraca, a ukorijenjena je nesumnjivo i kod savremenih Crnogoraca, kao i ideja da je na ovim prostorima od antike do današnjih dana postojala državna organizacija.
Čak i da se, kojim slučajem, opet desi neka nova 1918. godina, siguran sam da će na kraju trijumfovati ideja o državnoj nezavisnosti Crne Gore.
I ne postoji ta obavještajna agencija, medijska posluga, vojska, žandarmerija, novac i služinčad tuđina koji tu ideju mogu potrijeti-ukazao je prof. dr Šćekić.
On je naglasio da su se crnogorski suverenisti i nakon 1918.borili “praktično protiv cijeloga svijeta”.
-Veliki je broj Crnogoraca izgubio život i teško postradao u toj borbi, ali smo na kraju izgurali svoje.
Trijumfovali smo i 1945. kada je Crnoj Gori povraćena državnost, kao i 2006. kada je obnovljena crnogorska državna nezavisnost. Ako bude potrebno, pobijedićemo opet.
I zato Crnogorci neće nestati, iako prolaze kroz težak period i teška iskušenja-rekao je, pored ostalog, prof. dr Šćekić, ističući i da u sali nije vidio “nikoga od predstavnika vladajuće većine u Baru”.
Tokom razgovora autora sa posjetiocima promocije, prof. dr Zarija Pejović ukazao je da kod pitanja crkve “ne postoje DPS Crnogorci i opozicioni Crnogorci, moramo biti jedinstveni u onome što je naše ljudsko i građansko pravo koje treba definisati”.
-CPC je nekada imala 20 odsto podrške, sada ima mnogo manje. U situaciji kada imamo vlast takvu kakva je, i veliki uticaj SPC u društvu, smatram da treba da proslijedimo Evropskom parlamentu peticiju sa nekoliko desetina hiljada naših glasova, i da nekoliko biranih ljudi sa istom tom peticijom pošaljemo kod carigradskog patrijarha, da ga pitamo da nam pomogne.
Za to je bio sjajan trenutak 2022. nakon napada Rusije na Ukrajinu, kad je carigradski patrijarh ušao u sukob sa Ruskom pravoslavnom crkvom.
Ovo se treba demokratski riješiti, jedna crkvena organizacija je vojno-politički instrument druge države, i to je već bezbjednosno pitanje i mi na to ne možemo da zatvaramo oči-rekao je prof. dr Pejović.
-O ovom režimu mogu da govorim pet dana kritički, ubjedljivije od vas, ali, tvrdim da je ovaj režim direktna posljedica nemara prethodnog režima. To je istorijska i krucijalna istina.
Kao što vjerujem da je ova ideja neuništiva, ona će se uvijek revitalizovati, tako isto kao neko ko se bavi naukom, znam da je za Crnogorca vjera folklor i da je ovo društvo imalo tu nesreću da iz ateizma pređe u teizam.
Sociološke analize iz 80-ih godina prošlog vijeka pokazuju da su najveći ateisti u SFRJ bili Crnogorci, čak 80 odsto, a analize iz 90-ih godina pokazuju da su Crnogorci najveći teisti u bivšoj Jugoslaviji – preko 90 odsto.
To znači da nema opipljive vertikale u kojoj se dešava ovaj politički proces, već da se vjera doživljava kao politički folklor-prokomentarisao je akademik prof. dr Šerbo Rastoder.
.jpg)
.png)