Džoganović: Novi zakon o legalizaciji ide u prilog iznajmljivanju smještaja i našem turizmu
Izvor: Pobjeda
Autorka: Nada Kovačević
Foto: Privatna arhiva
Crna Gora ulazi u novu fazu kada je u pitanju izdavanje privatnog smještaja i korišćenje bespravnih objekata u turističke svrhe.
Zakon o legalizaciji bespravnih objekata, koji je stupio na snagu u avgustu ove godine, uvodi stroža pravila i precizne obaveze za vlasnike, ali i otvara mogućnost da oni koji ispune minimum standarda nastave da posluju dok traje proces legalizacije.
Na ovaj način država pokušava da napravi balans između potrebe da se uvede red u prostoru i realnosti da veliki broj turističkih kapaciteta u Crnoj Gori funkcioniše upravo u objektima koji nemaju sve potrebne dozvole.
Sigurniji ambijent
Predsjednica Udruženja izdavalaca privatnog smještaja Branka Džoganović za Pobjedu, naglašava da su obaveze poput izjave o ispunjenosti tehničkih uslova i obaveznog osiguranja smještaja i gostiju ključne za stvaranje sigurnijeg ambijenta.
- Za objekte koji ispunjavaju uslove i predaju zahtjev za legalizaciju, biće omogućeno da dobiju rješenje o iznajmljivanju.
To je dobar filter koji odvaja objekte u kojima je turistima bezbjedno da borave od onih u kojima to nije slučaj - istakla je ona.
Tema izdavanja bespravnih objekata već godinama izaziva polemike i nesigurnost među vlasnicima, zakupcima i potencijalnim gostima.
Dosadašnja praksa pokazala je da je veliki broj smještajnih jedinica u opticaju bez jasnog pravnog statusa, što je donosilo rizik kako za vlasnike, tako i za turiste.
Novi zakon prvi put na ovako direktan način povezuje proces legalizacije sa turizmom, uvodeći kazne za odgovorna lica u državnoj i lokalnoj upravi koja ne sprovedu predviđene procedure, ali i precizirajući pravila o privremenom izdavanju, godišnjim naknadama i zabrani otuđenja.
- Novi zakon o legalizaciji ide u prilog iznajmljivanju smještaja i našem turizmu.
Zbog obavezujuće Izjave o ispunjenosti tehničkih uslova za iznajmljivanje, obaveze osiguranja smještaja i gostiju, neophodno je da ovi uslovi stvarno budu ispunjeni.
Sada u praksi imamo slučajeve gdje nije tako.
Za objekte koji ispunjavaju ove uslove, uz predat zahtjev o legalizaciji, moći će se aplicirati za rješenje o iznajmljivanju.
Zato smatram da je ovaj zakon dobar filter za objekte u kojima je turistima bezbjedno da borave - kazala je Džoganović.
Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kazali su Pobjedi, da kontrola obavljanja djelatnosti u bespravnom objektu kada je turizam u pitanju nije u nadležnosti tog resora.
- Kazne za obavljanje djelatnosti u nelegalnom objektu su u nadležnosti drugih inspekcija.
Ali u uputstvu, koje je Ministarstvo turizma i ugostiteljstva objavilo na internet stranici, jasno stoji da je uslov za dobijanje odobrenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti vrste: hotel, motel, pansion, turističko naselje, turistički apartmanski blok... u tački 1 navedeno da je potrebno uz zahtjev dostaviti i dokaz prava svojine ili prava raspolaganja ili korišćenja ugostiteljskog objekta izgrađenog u skladu sa propisima o gradnji - navode iz Ministarstva.
Dodatno, član 73 Zakona o turizmu (Službeni list CG, br. 2/18 i izmjene) propisuje da ugostitelj ne može započeti ili mijenjati djelatnost, niti proširiti poslovanje bez odobrenja za obavljanje ugostiteljske djelatnosti ili bez upisa u Centralni turistički registar.
Kako su precizirali iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, član 43 Zakona o legalizaciji bespravnih objekata predviđa novčane kazne od 60 do 4.000 eura za odgovorna lica u organima državne i lokalne uprave, kao i u jedinicama lokalne samouprave.
Kazne su propisane u slučajevima kada odgovorno lice: ne obezbijedi snimak iz člana 7 Zakona i ne učini ga dostupnim na Geoportalu Ministarstva u roku od 30 dana od njegovog stupanja na snagu; ne dostavi, u roku od osam dana od dana pravosnažnosti, rješenje o legalizaciji građevinskom i prostornom inspektoru, kao i katastru, radi upisa u katastar nepokretnosti i brisanja zabilježbe; ne utvrdi ispunjenost uslova za legalizaciju bespravnog objekta na osnovu dostavljene dokumentacije.
Ovaj član, ima posebnu težinu jer osigurava transparentnost i zakonitost postupka legalizacije i jasno definiše obaveze institucija da poštuju rokove i pravila propisana zakonom.
Nadoknade za korišćenje
Na naše pitanje da li je dozvoljeno izdavanje prostora tokom procesa legalizacije objasnili su da zakon predviđa određeni prelazni period.
- U objektima za koje je pokrenut postupak legalizacije, dozvoljeno je obavljanje djelatnosti najduže tri godine od dana usvajanja zakona.
Nakon isteka roka, ukoliko objekat ne dobije rješenje o legalizaciji, dalje izdavanje nije moguće - kazali su iz tog resora.
Takođe navode da član 26 Zakona o legalizaciji obavezuje vlasnike bespravnih objekata da plaćaju godišnju naknadu za korišćenje prostora do uklanjanja objekta, i to: 0,5 do 2 odsto prosječne cijene gradnje metra kvadratnog ako je dostavljen elaborat premjera izvedenog stanja, 1 do 3 odsto prosječne cijene gradnje metra kvadratnog ako elaborat nije dostavljen ili objekat nije upisan u katastar.
- Visinu, zone i način plaćanja naknade propisuje skupština opštine, uz saglasnost Ministarstva.
Podnošenje zahtjeva za legalizaciju stavlja objekat u status „u postupku legalizacije“ i privremeno ga izuzima od sankcija, ali najduže tri godine od usvajanja zakona - kazali su iz Ministarstva.
Oni podsjećaju da je raniji član 157 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, koji je predviđao da se po prijemu zahtjeva obavještava inspekcija radi obustave postupka uklanjanja objekta, ukinut donošenjem novog zakona o legalizaciji.
