“Od 12 aktera krvavih obračuna, 11 učesnika nije iz Ulcinja što podgrijava sumnje da pojedine kriminalne strukture iz regiona i Evrope, koriste sezonu i gužve radi sticanja nezakonitog profita u pokušaju da učvrste svoje pozicije u gradu sa dinamičnom rastućom gradnjom i prilivom kapitala sumnjivog porijekla”
“Cijeloj Crnoj Gori želim više razumijevanja, više poštovanja, i manje podjela i manje sujete. Ostajem dio URE, biću i dalje spreman da podržim, ali i da konstruktivno ukažem na izazove, u cilju daljeg jačanja pokreta” (VIDEO)
Spašene četiri osobe kod Čanja i Ulcinja
U fokusu konferencije bila je upotreba virtuelne stvarnosti, 3D modelovanja, geoinformacionih sistema i digitalnog pripovijedanja kao alata za povećanje vidljivosti kulturne baštine koja je fizički nepristupačna široj javnosti
"Hrvatski glasnik može se preuzeti u katedrali sv. Tripuna, Župnom uredu sv. Nikole na Prčanju, u uredu HGD na Pjaci od muzeja, kao i u Tivtu, u uredu HNV"
Među njima su bila dva prvoligaša i pet drugoligaša: Te 1985. u Crnogorskoj republičkoj ligi igrali su Borac iz Orahovca, Galeb iz Zelenike, Lastva iz Donje Lastve, Neptun iz Tivta, Omladinac iz Kostanjice, Primorje iz Kamenara i Val iz Prčanja
Plaćanje u ratama do 30 godina, za primorje i posebna naknada, kazne do 40.000 eura
"Nakon vraćanja podloge u prvobitno stanje, lokacija će biti dodatno uređena, u mjeri u kojoj to prostorne mogućnosti budu dozvoljavale"
“U duhu antifašističke tradicije i slobodarskih vrijednosti, neka ovaj praznik bude podsticaj za dalji društveni napredak, međusobno uvažavanje i jačanje institucija koje će doprinijeti boljoj i pravednijoj budućnosti svih građana Crne Gore”
“Saosjećanje sa žrtvama genocida i njihovim porodicama je izraz pijeteta prema nevino stradalim ljudima, ali i poštovanje sopstvenog državnog bića sa aspekta civilizacijske, građanske, nacionalne i nadasve ljudske tradicije u Crnoj Gori”
“Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori će podsticati i inicirati u javnosti stalnu potrebu suočavanja sa prošlošću, te podsjećanja i memorijalizacije genocida u Srebrenici, u javnom prostoru, medijima i kroz obrazovni sistem u Crnoj Gori”
“Trudimo se da uvijek provijava taj duh Topolice do 1990, to je ona Topolica, onaj Bar koji i ti i ja znamo i volimo, i velika većina publike bARS-a. Sjećanja su u ogromnom procentu ljepša od svakodnevnog života, u njima nema podjela na ove i one, iste ulice su nas izrodile”