Petrovac: Udruživanjem ribara do evropskih fondova, boljeg plasmana ribe i zaštite morskih resursa
Izvor, foto: PR pres servis
Osnivanje lokalnih akcijskih grupa u ribarstvu (FLAG) moglo bi crnogorskim ribarima donijeti bolje uslove za rad, lakši plasman ulova i pristup novim izvorima finansiranja, uz jačanje saradnje sa lokalnim zajednicama i organizacijama za zaštitu životne sredine radi očuvanja sve ugroženijih morskih resursa.
To je poručeno na radionici u Petrovcu o organizacijama proizvođača i lokalnoj akcijskoj grupi u ribarstvu, koju su organizovali Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), Crnogorsko društvo ekologa i EnvPro.
Radionica je bila posvećena načinu rada, pravnom okviru i modelu osnivanja FLAG-a.
Učesnici su zajedno utvrđivali razvojne potrebe i potencijalne projekte i razgovarali o području, članovima i organizaciji buduće grupe.
Ribar iz Petrovca Savo Medigović smatra da bi uspostavljanje ovakvog modela udruživanja moglo doprinijeti rješavanju brojnih problema sa kojima se ribari svakodnevno suočavaju, posebno kada je riječ o plasmanu ribe, nedovoljnoj saradnji institucija i nezakonitom ribolovu.
-Čuo sam jako dobrih stvari i mislim da bi trebalo jedva da čekamo da to sve zaživi kod nas- kazao je Medigović.
Prema njegovim riječima, iako ribari imaju solidnu saradnju sa Direktoratom za ribarstvo, koordinacija između drugih nadležnih institucija nije na zadovoljavajućem nivou.
-Koordinacija između ministarstava, javnih preduzeća i ministarstava jako loše funkcioniše i imamo mnogo problema-upozorio je Medigović.
Kao jedan od posebno izraženih problema izdvojio je krivolov, navodeći da su na području Petrovca zastupljeni nezakoniti oblici podvodnog ribolova, uključujući noćni lov uz upotrebu podvodnih lampi i ronilačkih boca.
On smatra i da je nedavno održano evroafričko prvenstvo u podvodnom ribolovu dodatno pogoršalo stanje ribljeg fonda na tom području.
-Takmičenje je na ovom zaštićenom području uništilo matična jata kernji i škarpina.
Tridesetak reprezentacija mjesec dana je boravilo ovdje, obilazilo teren i snimalo pozicije za ronjenje.
To su profesionalci koji rone na dah i love ribu na dubinama od 40 do 50 metara-tvrdi Medigović.
Ipak, u osnivanju FLAG-a vidi priliku da se ribari povežu sa drugim djelatnostima koje zavise od mora, posebno sa ugostiteljskim sektorom.
-Poenta ljudi koji žive uz more nije isključivo zarađivanje novca, nego održivi razvoj i normalan život.
Ono što sam danas čuo stvara nadu da će doći do povezivanja ribara i lokalnih restoratera, sve u cilju boljeg odnosa prema gostima od kojih svi zajedno živimo.
To bi bio najveći benefit svega ovoga-poručio je Medigović.
Kao primjer dobre prakse izdvojio je Hrvatsku, gdje povezivanje ribara i ugostitelja doprinosi boljem plasmanu ulova.
-Kod nas ne postoji tržište. Ribari su prinuđeni da nakupcima prodaju ribu, naročito u zimskim mjesecima, po mizernim cijenama-kazao je Medigović.
Konsultant iz oblasti ribarstva Ante Sladoljev predstavio je hrvatska iskustva u osnivanju i funkcionisanju lokalnih akcijskih grupa u ribarstvu, objašnjavajući da je njihova suština povezivanje različitih sektora radi rješavanja potreba lokalnih zajednica.
-Lokalna akcijska grupa u ribarstvu u Hrvatskoj predstavlja partnerstvo civilnog, javnog i privatnog sektora, udruženih kako bi riješili potrebe lokalne zajednice kroz lokalnu razvojnu strategiju u ribarstvu-objasnio je Sladoljev.
Kako je naveo, članovi FLAG-a učestvuju u izradi lokalne razvojne strategije, na osnovu koje se definišu prioriteti i raspisuju konkursi prilagođeni potrebama konkretnog ribarskog područja.
-Osim sektora ribarstva, cilj nam je valorizacija ribarske i pomorske baštine, ali i zaštita okoline-istakao je Sladoljev.
Prema njegovim riječima, projekti se realizuju kroz partnerstva lokalnih samouprava, ribarskog sektora i drugih aktera, a mogu doprinijeti očuvanju postojećih i otvaranju novih radnih mjesta, edukaciji i razvoju lokalnih zajednica.
Sladoljev je ocijenio da se crnogorski ribari danas suočavaju sa sličnim problemima kakve su hrvatski ribari imali prije pristupanja Evropskoj uniji.
-Infrastruktura je jako bitna. Nedostaju vezovi i ribarske luke.
Hrvatska veoma dobro koristi fondove za izgradnju novih ribarskih luka, iako se ti problemi i dalje rješavaju-kazao je Sladoljev.
Posebno je naglasio značaj udruživanja ribara radi zajedničkog nastupa na tržištu.
-Jako su bitna udruženja ribara koja će objediniti ulov, dodati mu vrijednost, brendirati ga i proširiti tržište-poručio je Sladoljev.
Samostalni savjetnik za informacione tehnologije i monitoring u Direktoratu za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Deniz Frljučkić, kazao je da je usvajanje novog zakonodavnog okvira u oblasti ribarstva stvorilo uslove za organizovanje sektora po evropskim standardima.
Podsjetio je da je Crna Gora prethodne godine zatvorila pregovaračko poglavlje koje se odnosi na ribarstvo.
-Usvojeni su novi zakoni u oblasti ribarstva, pa su stvoreni uslovi za organizovanje ribara, preduzetnika i privrednih društava koja se bave ribarstvom na ovakav način, po evropskim standardima-naveo je Frljučkić.
Prema njegovim riječima, osnivanje FLAG-ova omogućilo bi ribarima da se organizovano uključuju u projekte i konkurse za finansiranje razvoja sektora.
-Osnivanjem FLAG-ova ribari će dobiti mogućnost da samostalno učestvuju na raznim javnim pozivima koje objavljuje Evropska unija, odnosno da kroz evropske fondove unaprijede svoje poslovanje, djelatnost i postojeću infrastrukturu ili izgrade novu-kazao je Frljučkić.
Pojasnio je da će evropski fond namijenjen pomorstvu i ribarstvu Crnoj Gori biti dostupan nakon pristupanja Evropskoj uniji, dok se do tada aktivnosti organizovanja sektora mogu podržati iz domaćih budžetskih sredstava.
-Ukoliko ribari odluče da krenu ovim pravcem, Ministarstvo poljoprivrede može im izaći u susret i obezbijediti određena finansijska sredstva za potrebe organizovanja sektora ribarstva-rekao je Frljučkić.
Kao naredni korak izdvojio je donošenje zaključaka sa radionica i pokretanje inicijative samih ribara prema nadležnom ministarstvu.
-Ono što očekujemo od ribara jeste da rašire vidike i da zaboravimo na neke podjele koje postoje u sektoru ribarstva-poručio je Frljučkić.
Naglasio je da, pored infrastrukturnih nedostataka, posebnu zabrinutost izaziva opadanje ribljih resursa.
-Potrebno je mnogo rada, truda i razumijevanja kako bi se crnogorski sektor ribarstva, iako mali, sačuvao i takav ušao u Evropsku uniju.
Suština je da sačuvamo raspoloživi kapacitet ribolovne flote Crne Gore za generacije koje dolaze nakon nas-istakao je Frljučkić.
Pored ekonomskog razvoja ribarskih zajednica, na radionici je istaknuta i potreba za snažnijim povezivanjem ribarstva sa zaštitom morskog biodiverziteta.
Izvršna direktorica CZIP-a Jovana Janjušević najavila je da je u okviru projekta planiran monitoring velike kernje, vrste od posebnog značaja za zaštitu, korišćenjem podvodnih kamera i posebnog softvera za identifikaciju vrste.
-Monitoring će biti vršen u realnom vremenu putem podvodnih kamera koje će biti postavljene u akvatorijumu Petrovca i koje će pratiti prisustvo i brojnost populacije.
Uz korišćenje posebnog softvera moći ćemo da izbrojimo svaku jedinku bez obasnosti duplog prebrojavanja-objasnila je Janjušević.
Kako je navela, riječ je o tehnologiji koju Crna Gora prvi put koristi za praćenje i prebrojavanje morskih organizama.
-Nadam se da će ova metoda na neki način smanjiti pritisak na samu vrstu, jer imamo saznanja da je velika kernja izložena krivolovu kroz podvodni ribolov-kazala je Janjušević.
Značaj povezivanja očuvanja prirode i održivog ribarstva naglasila je i programska menadžerka Regionalnog centra za posebno zaštićena područja (SPA/RAC), koji djeluje u okviru Barselonske konvencije za zaštitu Sredozemnog mora, Syrine Moslah.
Ona je istakla da je jedan od važnih zaključaka radionice spremnost dijela ribarskog sektora da podrži uspostavljanje zone zabrane izlova unutar morskog zaštićenog područja.
-Na radionici smo čuli da i sami ribari podržavaju uspostavljanje zone u kojoj bi izlov bio zabranjen, unutar morskog zaštićenog područja.
Iz perspektive našeg projekta, to je veoma važno jer je jedan od njegovih ciljeva upravo povezivanje ribarstva i zaštite životne sredine-kazala je Moslah.
Prema njenim riječima, projekat obuhvata dvije pilot-aktivnosti.
Prva je usmjerena na organizovanje ribarskog sektora i rješavanje njegovih problema, dok se druga odnosi na podršku uspostavljanju zone zabrane izlova.
Za realizaciju druge aktivnosti, kako je pojasnila, neophodno je prikupiti dodatne podatke o biodiverzitetu područja.
-Zbog toga je planirano postavljanje kamera koje koriste vještačku inteligenciju u blizini morskih zaštićenih područja, kako bismo dobili jasniju sliku o stanju biodiverziteta-navela je Moslah.
Prikupljeni podaci trebalo bi da posluže kao osnova za dalje razgovore i donošenje odluka o zaštiti morskog područja.
-Cilj je da, na osnovu tih podataka, postignemo dodatne dogovore i utvrdimo na koji način možemo dalje podržati uspostavljanje zone zabrane izlova-zaključila je Moslah.
Radionice su održane u okviru FishEBM Med projekta, kojeg podržava GEF, Globalni fond za zaštitu prirode.