.png)
Hajdinaga za Feral.bar: Razlike su naša prednost, a multikultura istinska ljepota i dar čovječanstva
Autor: Radomir Petrić
Foto: Feral.bar
Crna Gora ima jedinstveno kulturno bogatstvo koje mora mnogo snažnije predstavljati, kako svojim građanima tako i evropskoj javnosti, ocijenio je za Feral.bar direktor Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore (CEKUM) Gzim Hajdinaga.
Nedavna promocija dvojezične monografije posvećene albanskim slikarima iz Ulcinja prema njegovim riječima bila je mnogo više od predstavljanja jedne publikacije-svojevrsno priznanje umjetnicima čije stvaralaštvo svjedoči o kulturnom identitetu Ulcinja, njegovoj mediteranskoj otvorenosti i bogatom nasljeđu.
Hajdinaga je ovaj događaj uvrstio među najznačajnije projekte koje je CEKUM realizovao, ističući da pisana riječ i publikacije ostavljaju trajan trag o vrijednostima koje umjetnici stvaraju.
U razgovoru za Feral.bar direktor CEKUM-a govorio je i o 23 godine Mjeseca kulture manjinskih naroda, značaju međusobnog upoznavanja različitih zajednica, kulturnim programima širom Crne Gore i potrebi da se multikulturalnost prepozna kao jedna od najvećih prednosti države.
Gospodine Hajdinaga, u ponedjeljak veče smo prisustvovali značajnom događaju na kojem su CEKUM i publicista Božidar Proročić odali priznanje ulcinjskim slikarima. Kako ocjenjujete ovu promociju i značaj monografije posvećene njihovom stvaralaštvu?
-Smatram da je ovo veoma značajno veče. Sve što radimo u CEKUM-u cijenim kao važno i ne bih želio da bilo koji projekat posebno izdvajam.
Ipak, ako bih morao da napravim takav izbor, večerašnje veče svrstao bih među najznačajnije projekte koje smo realizovali. Zašto?
Zato što je sve počelo kolektivnom izložbom koja je prošle godine održana u Podgorici.
Moj prijatelj Božidar Proročić, čovjek koji bez opterećenja zna da cijeni stvaralaštvo drugih i prepoznaje da su razlike i diverzitet prednost Crne Gore, predložio je da ulcinjskim umjetnicima i albanskim slikarima iz Ulcinja napravimo nešto što će ostati trajno.
A trajno ostaje ono što se zapiše.
Hajdinaga sa ulcinjskim slikarima, foto: Feral.bar
Kroz ovu monografiju objedinili smo ono što su umjetnici predstavili na svojim platnima – Ulcinj kao otvoren grad, grad Mediterana, snažne tradicije i bogatog kulturnog nasljeđa.
I sama prisutnost velikog broja ljudi koji su bliski kulturi i koji su došli da podrže ovaj događaj pokazuje da ne smijemo stati na ovome. Nastavljamo dalje.
Ovaj događaj održan je u okviru Dana kulture manjina, manifestacije koja traje već 23 godine. Kako je nastala ta ideja i koliko je danas važna?
-Mjesec kulture manjinskih naroda je manifestacija koja ima dugu tradiciju. Počeli smo je 2003. godine, u vremenu tadašnje državne zajednice Srbije i Crne Gore.
Već tada smo imali viziju i prepoznavali da je multikulturalnost velika vrijednost naše multietničke Crne Gore.
Zato smo pokrenuli manifestaciju kroz koju se objedinjuju vrijednosti kulturne baštine manjinskih naroda u Crnoj Gori.
Rekao sam i tokom obraćanja na promociji, a ponoviću i sada: malo koja država ima taj benefit i mogućnost da se pohvali da njene autohtone manjine participiraju u sveukupnom mozaiku kulture i baštine tako velikim procentom i to je jedna dobra karta, dobar pasoš naše Crne Gore prema evropskoj familiji.
Zato ćemo nastaviti i dalje da prenosimo mladima da su nam razlike i diverzitet vrijednost i da je multikultura istinska ljepota i dar čovečanstva.
U ime kulture i univerzalne vrijednosti treba da idemo putem kulture i na tom putu ne možemo pogriješiti.
Program Dani kulture manjina obuhvata različite umjetničke forme, a otvoren je u Tivtu koncertom na kojem je premijerno nastupila ulcinjska klapa Detaret. Koliko su takvi programi važni za međusobno upoznavanje?
-Veoma su važni. Promocija monografije u Ulcinju počela je takođe nastupom ove klape koja je pjevala čuvenu “O, ti more“, o Ulcinju i njegovim ljudima, ali i pjesmu Miša Kovača, koji je kao i Oliver Dragojević i Halid Bešlić obilježio našu muzičku i kulturnu scenu.
Predložili su da se kroz pjesmu prisjetimo tih velikana koji više nisu sa nama, i ja sam ih u tome podržao. Smatrao sam i da je pjesma „More“ lijep izbor, jer more spaja ljude i prostore.
Upravo je to suština ovakvih programa – da kroz muziku i umjetnost pronalazimo ono što nas povezuje, a ne ono što nas razdvaja.
U okviru manifestacije održano je i veče sevdaha u Baru. Kako ste doživjeli taj program i reakciju publike?
-Sad ste me malo doveli u pat-poziciju. Ne mogu reći da sam bio u matu, ali sam i te večeri kazao da bih mogao staviti tačku na našu manifestaciju, toliko sam bio oduševljen.
Bilo je to, po mom mišljenju, nezaboravno veče, i Pljevaljski tamburaši i Žuti Serhatlić bili su vanserijski. Ipak, publika je ostavila možda i najjači utisak.
Pokazala je da je Bar multietnički grad i da se ljudi, bez obzira na to kako se zovu i kojoj zajednici pripadaju, mogu okupiti oko muzike, umjetnosti i zajedničkih vrijednosti.
To je ono što želimo da postignemo – da kultura bude prostor susreta i zajedništva.
Vi ste prije 23 godine pokrenuli ovu manifestaciju. Koliko se tokom tog perioda promijenio odnos društva i institucija prema kulturi manjinskih naroda?
-Mislim da se taj odnos mijenja iz dana u dan. Moram reći, i iz iskustva koje imam kao nekadašnji ministar, da nije bilo lako ni kada smo počinjali.
Tada sam nailazio i na lične probleme i na nerazumijevanje, ali sada svako shvata da su nam razlike prednosti.
Zato kažem, Crna Gora je univerzalna, jedinstvena, nigdje na tako malom prostoru nemate takav diverzitet i takav kolorit – folklora, pjesama, sevdaha, starogradske i podgoričke muzike.
Hajdinaga na promociji monografije o ulcinjskim slikarima, foto: Feral.bar
To je naše bogatstvo i nešto što treba da čuvamo i predstavljamo. Ne smijemo dozvoliti da takve vrijednosti ostanu nepoznate ljudima koji žive u istoj državi.
Najavili ste da će se programi održavati u različitim gradovima Crne Gore.
-Naša misija je da budemo u svakom gradu.
Želimo da se bolje upoznamo, da jedni drugima predstavimo ono što imamo i da pred evropskom adresom, kojoj težimo, pokažemo kakvo kulturno bogatstvo posjedujemo.
U Crnoj Gori na malom prostoru imamo toliko lijepih i različitih tradicija, a istovremeno se nedovoljno poznajemo. To moramo mijenjati, i da pred trećom adresom kažemo da smo mi ti koji imamo to.
Jedan od narednih programa biće tako u Plavu i Gusinju sa kombinacijom bošnjačko-albanske muzike.
Upravo takvi susreti pokazuju koliko su naše kulture povezane i koliko toga možemo da ponudimo jedni drugima.
Često se govori o evropskim vrijednostima, toleranciji i multikulturalnosti. Vi, međutim, ističete da Crna Gora već posjeduje ono što se u nekim drugim sredinama tek pokušava izgraditi. Na šta konkretno mislite?
-Biću iskren – uz puno poštovanje prema adresi kojoj težimo, a to je demokratska Evropa, smatram da ono što mi imamo u originalnom obliku, negdje drugdje pokušavaju da oblikuju i vještački nadograde.
Mi imamo stvarni život različitih zajednica, njihove jezike, muziku, običaje, tradiciju i kulturno stvaralaštvo.
To nije nešto što treba da izmišljamo, već vrijednost koju već posjedujemo.
Zato pozivam svakog pojedinca i svaku instituciju u Crnoj Gori, bez obzira na to odakle dolazi, kako se zove i kojoj zajednici pripada, da radi na kulturi, očuvanju identiteta i stvaranju dobrog imidža demokratske Crne Gore.
To je zajednička odgovornost-.
.jpg)