Bar, Crna Gora
10 Nov. 2026.
post-image

Veče u slavu ulcinjskih slikara (VIDEO)

Autor: Radomir Petrić

Foto: Feral.bar

Manifestacija „Dani kulture manjina Crne Gore 2026“ koju organizuje JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore (CEKUM), nastavljena je sinoć u Ulcinju istinskim likovnim doživljajem u hotelu “Mediteran“.

Pred mnogobrojnim predstavnicima javnog i kulturnog života Ulcinja i Crne Gore, održana je promocija monografije „Albanski slikari Crne Gore-Most boja Mediterana“ autora Božidara Proročića, i otvorena izložba slika ulcinjskih likovnih umjetnika.

Luksuzno opremljeno dvojezično djelo u izdanju CEKUM-a na 296 stranica bogato ilustrovanih reprodukcijama umjetničkih djela u punom koloru donosi Proročićev likovno-esejistički osvrt i omaž umjetnicima koji su svojim radom obogatili vizuelnu kulturu Crne Gore i ojačali međukulturni dijalog.

Posvećena likovnom stvaralaštvu albanskih slikara iz Ulcinja, koji su predstavljeni kao čuvari svjetlosti Mediterana, monografija predstavlja izbor iz bogatog stvaralaštva 12 istaknutih umjetnika iz ovog grada.

To su Đerđ Noc Martini (Gjergj Noc Martini), Ruždi – Rudi Goga (Ruzhdi – Rudi Goga), Bilal Nikezić (Bilal Nikeziq), Naser Hasa, Vahida Hasanaga – Nimanbegu, Mersiha Resulbegović – Mavrić (Mersiha Resulbegoviq – Mavriq), Edin Kaplani (Edin Kapllani), Jozo Kočović (Jozo Koçoviq), Brigita Antoni, Aldemin Suka (Alldemin Suka), Jetmira Hodža (Jetmira Hoxha) i Emina Nimanbegović (Emina Nimanbegoviq).

Otvarajući program, direktor CEKUM-a Gzim Hajdinaga zahvalio je posjetiocima na odzivu u ovolikom broju,  ističući da je takva podrška motiv više da CEKUM nastavi da i dalje radi  „na očuvanju svete stvari, a to jeste kultura“.

-Oni koji ne rade za kulturu svakako ne rade za sebe, dok na drugoj strani oni koji rade za kulturu rade za očuvanje svog identiteta i to je velika misija.

Mi u CEKUM-u i ja lično, još od 2003. kada sam bio ministar u Vladi Crne Gore, i kada smo prvi put u kulturni život Crne Gore uveli Dane kulture manjina,  znali smo da se jačina države Crne Gore ne mjeri bogatstvom, već poštovanjem jednih prema drugima, da su različitosti sveta stvar i da je naš multikulturalizam jedan od najznačajnijih pasoša bez viza za ulazak u EU.

U ime svih naših umjetnika, zahvaljujem se glavnom čovjeku večeras ovdje, mom velikom prijatelju koji nam dolazi sa Cetinja, Božidaru Proročiću, koji je prošle godine na izložbi koje smo imali u Podgovici prišao da mi kaže, „Gzime, prijatelju, ovi ljudi zaslužuju nešto više od same izložbe, ovo treba ostaviti za buduće pokoljenje“.

I evo večeras, monografija nas je okupila,  sve što se zapiše ostaje trajno u našim arhivima i ličnim bibliotekama.

Nastavljamo našu misiju da prenosimo novim generacijama da je kultura sveta stvar, mi smo odavno shvatili vrijednost multikulture-rekao je pored ostalog Hajdinaga.

On je pozdravio i lektora monografije profesora Veljka Đukanovića sa Cetinja i likovnog kritičara iz Prištine profesora Hivzija Muharemija koji su takođe učestvovali u promociji.

Profesor Veljko Đukanović podsjetio je na svoje prijateljstvo sa pokojnim Đerđom Noc Martinijem, i ukazao da se na Proročićevom tekstu često zadržavao „i više nego što je to posao lektora zahtijevao“.

-Privukla me autorova potreba da razumije iz kojeg unutrašnjeg iskustva izrasta boja, kako se istorija zavičaja urezuje u platno i koliko ljudskog života može stati u jednom potezu četkice.  

Impresionirala me je njegova sposobnost da doživljaj slike prenese riječima koje u čitaocu bude želju da je ponovo pogledaju.

Lektor čita polako, osluškuje rečenicu, odmjerava riječ i vraća se pojedinostima.

Tako sam u Proročićevim osvrtima prepoznao iskreno poštovanje prema stvaraocima  i stremljenje da se njihovim djelima što više približi. 

Na pojedinim stranicama činilo mi se  da tekst produžava vrijeme provedeno pred slikom.

U tome vidim poseban dar ove knjige, jer dobro pisanje o umjetnosti izoštrava naš pogled-naveo je pored ostalog Đukanović.

Profesor Muharemi predstavio je potom likovne osobenosti svih autora zastupljenih u monografiji.

U ime ulcinjskih slikara publici se obratio Naser Hasa, koji je zahvalio autoru i iskazao posebnu zahvalnost Gzimu Hajdinagi, za koga je kazao da je „jedini predsjednik koji je ulcinjske slikare poslao u svijet“ kao ambasadore kulture, dodajući da je to primjer „i ostalim predsjednicima“.  

Autor monografije Božidar Proročić obratio se prvo posjetiocima na albanskom jeziku, navodeći da je riječ o znaku poštovanja prema domaćinima, što je pozdravljeno gromkim aplauzom.  

Proročić se potom osvrnuo na motive za pisanje monografije, te na svoj doživljaj stvaralaštva ulcinjskih slikara.

U pubici su bili  i poslanik Albanske Alijanse dr Ilir Čapuni, predsjednik Nacionalnog savjeta Albanaca u Crnoj Gori Faik Nika, državni sekretar Ministarstva ljudskih i manjinskih prava Astrit Hodža i Arian Lamoja, sekretar za budžet i finansije Opštine Ulcinj.

U muzičkom dijelu programa nastupili su klapa „Detaret“ koja je izvela čuvenu ulcinjsku starogradsku pjesmu „O, ti more“ i evergrin Miša Kovača, te učenica ulcinjske Muzičke škole Arija Hajdinaga.

Program je vodila novinarka Radio Ulcinja Eliana Peku.

Nakon završetka promocije, organizatori su priredili koktel za posjetioce u hotelu.