Mustafić: Crna Gora kao društvo mutietničke demokratije da ima odgovorniji institucionalan odnos prema Srebrenici
Izvor, foto: Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori
U organizaciji Bošnjačkog vijeća i partnera NVO - CGO i Akcije za ljudska prava, u spomen parku Pobrežje u Podgorici, prigodnim programom " Invencija ljudskosti", obilježen je 11. jul, Medjunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.
Skupu je prisustvovao veliki broj zvanica iz javnog i političkog života, potpredsjednici Skupštine, poslanici, ministri, predstavnici Glavnog grada, brojni ambasadori zemalja regiona , zemalja Evropske unije, SAD, Turske, Palestine, te predstavnici Islamske zajednice i brojnih nevladinih organizacija.
Predsjednik Bošnjačkog vijeća Suljo Mustafić je kazao da je Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. utvrđen Rezolucijom Ujedinjenih nacija 23. maja 2024, a Crna Gora je bila među državama članicama koje su podržale rezoluciju.
Genocid u Srebrenici, počinile su tzv. vojska RS, pod komandom Ratka Mladića i drugih oficira proisteklih iz nekadašnje zloupotrijebljene JNA, u masovnom pokolju ubijeno je više od 8.000 nenaoružanih civila.
Zarobljeni muškarci i dječaci, brutalno su ubijani, planski i sistematski, na različitim lokacijama, u i oko Srebrenice, a njihova tijela pokopana u brojne primarne i sekundarne masovne grobnice, kako bi se se prikrio zločin.
Broj srebreničkihžrtava nije konačan, a do danas je potvrđeno 8372 žrtve.
Na mezarju u Potočarima, do sada su ukopane 6.772 žrtve, a na današnjoj dženazi, biće sahranjeni posmrtni ostaci još deset novoidentifikovanih žrtava genocida.
Genocid se desio u oblasti koja je prethodno, rezolucijom Savjeta bezbjednosti, proglašena sigurnom zonom, slobodnom od bilo kojeg oružanog napada.
U tišini, pred očimaEvrope i njenih vlada, uz sramno nečinjenje holandskog bataljona u Srebenici, više dana na stratišta su odvođeni i ubijani nenaoružani civili.
Tokom agresije naBosnu i Hercegovinu, počinjeni su mnogi drugi masovni i sistematski zločini nad bošnjačkim civilnim stanovništvom, u Prijedoru,Višegradu, Zvorniku, Sarajevu i drugim mjestima.
Podsjetimo i da su, u to vrijeme počinjeni zločini nad Bošnjacima i na tlu Crne Gore i nad njenim građanima- Štrpci, deportacije, pljevljska Bukovica, ubistvo porodice Klapuh u Pivi .
Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju masakr u Srebrenici kvalifikovali su kao akt genocida.
Genocid u Srebrenici ostavio je trajne i neizbrisive posljedice na preživjele, članove porodica žrtava, na odnose u BiH i na region.
Zapravo, odnos prema zločinu genocida u značajnoj mjeri oblikuje odnose država regiona, proces suočavanja sa prošlošću i trajnog pomirenja na prostoru bivše Jugoslavije.
Pokušaji revizionizma, negiranje zločina genocida i glorifikacija zločinaca, uprkos protoku vremena i dalje snažno doprinose toj lošoj slici.
Bošnjačko vijeće , godinama unazad, organizuje skupove obiježavanja i sjećanja na genocid u Srebrenici.
-Dugo smo u Crnoj Gori, bili usamljeni, zajedno sa našim partnerima iz nevladinog sektora, organizujući tribine i skupove, kojima smo javnost stalno podsjećali na genocid u Srebrenici i potrebu trajne memorijalizacije.
Podsjećali smo da je jako važno da ukupna javnost u multietničkoj i građanskoj Crnoj Gori razumije kao vlastitu obavezu suočavanje sa prošlošću, kroz trajno podsjećanje na genocid u Srebrenici.
Trebalo je, već odavno, uraditi da se kroz javne medije i obrazovni sistem, javnost edukuje o nepobitnim istorijskim činjenicama i potrebi kažnjavanja svih počinilaca i nalogodavaca.
Ukazivali smo i na preuzetu obavezu institucionalnog kažnjavanja svakog negiranja genocida i sprječavanja revizije prošlosti.
Smatramo da su crnogorske institucije u proteklom periodu, malo uradile na tom planu.
Danas, želimo ukazati na nekoliko ohrabrujućih pomaka.
Vlada Crne Gore, odnosno njen potpredsjednik i ministar vanjskih poslova, i prošle, a posebno ove godine organizovali su značajnu diskusiju sa eminetnim sagovornicima,na temu genocida u Srebrenici.
Skupština Crne Gore je usvojila dva akta Deklaraciju i Rezoluciju, u ranijem periodu.
Međutim, ove godine, 9. jula, prvi put, organizovala je posebnu tematsku sjednicu posvećenu podsjećanju na Srebrenicu.
Javni servis već nekoliko godina emituje dokumenetarni film o Srebrenici.
Ovakve događaje pozdravljamo i ohrabrujemo, nadajmo se da će oni postati odgovorna državna praksa, a ne napor entuzijasta i bošnjačkih predstavnika u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.
Želimo i smatramo neophodnim da nepobitne činjenice o genocidu u Srebenici postanu dio obrazovnog sistema, te da u školskim udžbenicima nađu sadržaji koji posjećaju na ovaj događaj.
Mlade generacije ne smiju odrastati bez znanja o dešavanjima u Srebrenici i jasne poruke da svaki zločin, mora biti kažnjen, kako se nikome i nikada ne bi ponovio.
Ovaj današnji skup je zapravo invencija- prizivanje ljudskosti, želja da probudimo dobro koje postoji u svakom čovjeku, bilo koje vjere, nacije ili jezika.
Suza majke Srebrenice, bol sestre bez brata, beznađe kćeri bez očeve ljubavi, hiljade bijelih nišana- nikog ne mogu ostavitiravnodušnim.
Mrtve ne možemo vratiti, ali našim sjećanjem i molitvom-fatihom, oživljavamo sjećanje na njih, i to je ono što možemo i trebamo uraditi.
Sjećajući ih se, mi molimo Boga Uzvišenog za nevine žrtve- šehide genocida u Srebrenici, ali i za one postradale u genocidu u Gazi, u zločinima u Ukrajini, i za sve nedužne i ponižene, bilo gdje u svijetu.
Želimo da Crna Gora kao društvo mutietničke demokratije, na putu evropskih integracija i vladavine prava, ima odgovorniji institucionalan odnos prema Srebrenici.
Prije svega zbog sebe same i potrebe vlastitog preobražaja u istinsko društvo građanskog uvažavanja, humanizma i čovjekoljublja, sigurne domovine za našu djecu i generacije koje dolaze.
Neka je mir i rahmet šehidima srebreničkog genocida, neka Bog olakša njihovim najdražim. Da se Srebrenica nikome i nikada ne ponovi-kazao je Mustafić
Skupu se obratio i predstavnik antiratne Crne Gore, ugledni analitičar i pravnik Rade Bojović koji ukazao da je genocid u Srebrenici djelo nacionalističkog bezumlja i velikodržavnog programa.
Program koji je režirao Mirsad Rastoder započeo je kompozicijama " Inventia " i "Hanane", autora Senada Gačevića, koje su izveleflautistkinje Žana i Petra Lekić i violinistkinja Tanja Bogdanović, a uz moderaciju Amara Škrijelja, koji je prigodnim stihovima Abdulaha Sidrana podsjetio na značaj Dana sjećanja na genocid u Srebrenici
 (1) (2).png)
.png)
.jpg)