Kovačević: Moratorijum na gradnju prijeti da blokira Herceg Novi
Izvor, foto: RTHN
Ukoliko Herceg Novi kroz izmjene Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, koji predviđa zabranu gradnje u UNESKO zaštićenom području, bude tretiran isto kao Kotor, biće blokiran razvoj Herceg Novog, koji je u bafer zoni i nema isti stepen zaštite kao Kotor.
Eventualne izmjene Zakona koje je predložila Nacionalna komisija za UNESKO, po mišljenju arhitekte Ranka Kovačevića, usporiće razvoj grada, ali i blokirati na više godina preko 50 privrednih grana.
Zakon o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora definisao je zabranu gradnje na području Kotora do završetka Studije zaštite kulturnih dobara i pratećeg Menadžment plana, što će, po mišljenju Kovačevića, potrajati duže od predviđenih godinu i po.
Tivat i Herceg Novi su trenutno u nešto boljem položaju jer je po novom zakonu gradnja dozvoljena uz prethodno mišljenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
Kovačević kaže da će, ukoliko se usvoje izmjene Zakona, i PUP OHN, koji je usvojen prošle godine kao privremeno rešenje za lokacije gdje nema detaljnih planova, na određeni način biti obesmišljen.
-Podsjećam da je Ministarstvo prije nekoliko godina ukinulo pedeset detaljnih planova u našoj opštini i tada je polovina stanovništva od Njivica do Kamenaraizgubila pravo građenja koje su imali.
Da se uradi novih pedeset planova treba preko dva i po miliona eura i jedno pet do deset godina.
PUP je napravio jedan bajpas, jedno privremeno rješenje da se tamo gdje nema detaljnih planova može reagovati.
I to je spas i rasterećenje kako za opštinu, tako i za pojedince.
Međutim, ako sad našu opštinu uvrste u režim isti kao što je Kotor, onda je sve to što smo radili na neki način uzaludno i blokirano za naredne dvije, tri godine, što će se negativno odraziti i na privredu i na pojedince koji rješavaju pitanje svog zaposlenja, pitanje svog stanovanja i to na jedan ozbiljan rok-kazao je za RTHN Kovačević.
Navodi i da stručne i detaljne studije oko toga šta je vrijednost pejzaža Boke, nije još niko uradio na jednom sveobuhvatnom nivou.
– Izdvojiću dva sledeća činioca. Na makroplanu kvalitet i vrijednost pejzaža Boke je njen reljef.
Znači ta morfologija, oblik samog zaliva i reljef, bez obzira na ovu količinu izgradnje, nije promijenjen. Čak i da je veća količina izgradnje, ne bi bio promijenjen.
To je prvi značajan faktor pejzažnog kvaliteta Boke. Drugi činilac je to lijepo sadejstvo cjelina pojedinih kuća, zgrada, gradskih cjelina vezanih za kamenu pozadinu i za more ispred.
I to su sve zaista sjajni dijelovi, ali oni su svedeni na stari grad Kotor, na Dobrotu, Perast, pogotovu otoci peraški, Prčanj, Stoliv i na pojedinačne, naš stari grad i na neke još pojedinačne lokacije koje svakako treba očuvati i u njima vrlo pažljivo intervenisati i za koje postoji neka prijetnja i opasnost da se u njihovom okruženju napravi nešto što bi ih narušilo.
Ali to samo treba paziti. Ostala područja nemaju takvih karakteristika i nepravedno je da trpe zbog toga.
Za sva ostala područja u izgradnji potrebno je samo pridržavati se pravila i uslova koji se daju, znači čuvati tradiciju, raditi na tradicionalan način-kaže Kovačević i navodi primjer Dubrovnika čiji je Stari grad samo pod zaštitom UNESCO, a ostalo područje nije.
Nakon što Vlada da saglasnost na predložene amandamane na Zakon o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, treba da ih usvoji Skupština Crne Gore a to će, kako kaže Kovačević, zaustaviti gradnju u narednih nekoliko godina.
-I tu svi gube. Prije svega ljudi moje struke i svi koji su vezani za građenje posredno ili neposredno, svi gube.
Znači, ne samo projektanti, nadzori, nego izvođači, zanatlije, trgovci građevinskim materijalom, prevoznici i građevinarstvo povlači za sobom pedeset privrednih grana, tako da je to jedan značajni gubitak za ljude koji se time bave.
Drugo-smanjuju se i prihodi u opštinskom budžetu-.
Kovačević kaže da za ovu odluku ne treba prebacivati krivicu na UNESCO, jer će ta organizacija potvrditi ono što se u državi dogovore i odluče.
Smatra i da Uprava za zaštitu kulturnih dobara nema kapacitet da ispoštuje nova zakonska rješenja.
-Ja se pitam jesmo li mi kao društvo sposobni da zaštitimo svoja kulturna dobra ili mora neko sa strane da nam bude tutor oko toga.
Uprava za zaštitu kulturnih dobara nije kadrovski opremljena i nije kadrovski sposobna da savlada zahtjeve koje postavlja novi zakon.
Tamo nema dovoljno ljudi koji bi stigli da odgovore na toliki broj zahtjeva.
Kad je pripreman ovaj zakon, paralelno je trebalo pripremiti i tu službu da ona bude kadrovski spremna da bi odgovorila tim zahtjevima.
Takođe, oni su ovim zakonom dobili dva jedinstvena prava.
Jedno je pravo da kad opština izda urbanističke uslove oni imaju pravo da ih smanje, recimo spratnost, kapacitet, gabarite objekta…
I drugo jedinstveno pravo, oni su jedina državna služba koja nema obavezu roka da odgovori na zahtjev-kaže Kovačević.
On ukazuje i na nesklad postojećih planskih dokumenata i težnji ka moratorijumu:
-Državni plan za obalno područje, Prostorni plan obalnog područja, tačno je utvrdio turističke kapacitete do 2030.
Na taj plan je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost.
Po tom planu neko je izračunao da bi porastao bruto društveni dohodak, da bi prihodi od turizma od milionskih iznosa došli do milijarde i tako dalje, te da je potrebno za cijelo primorje povećati broj ležaja na 230.000.
To znači 80.000 ležaja novih do 2030. da bi se postigao taj finansijski efekat. A za našu opštinu to znači otprilike jedno 14.000 novih ležaja.
Znači, nas po državnom planu očekuju još dva Kumbora i Baošića na našoj teritoriji po državnom planu na koji je Uprava za kulturna dobra dala saglasnost-tvrdi Kovačević.
Kovačević smatra da je neophodno pronaći kompromis između zaštite prostora i neophodnosti razvoja jer po njegovom sudu nije pravedno da Herceg Novi bude u istoj poziciji kao i Kotor, jer i stepen zaštite nije isti.
Nada se da će to razumjeti i poslanici u državnom parlamentu i da će podržati da se Herceg Novi izuzme iz moratorijuma ali na način da sačuva ambijentalne vrijednosti.