Mugoša: Novi Zakon o privrednim društvima nije pravni, već kulturološki šok (VIDEO)
Izvor, foto: Media Biro
Da li novi Zakon o privrednim društvima predstavlja suštinsku reformu ili tek formalno usklađivanje sa evropskim standardima, bio je fokus trećeg panela Samita korporativnog prava 2026. u organizaciji Asocijacija menadžera Crne Gore.
Panel je okupio predstavnike pravosuđa, izvršne vlasti i advokature, koji su saglasni da normativni okvir donosi značajne novine, ali i da će ključni test biti njegova primjena u praksi.
Bivša sutkinja Apelacionog suda Crne Gore Dijana Raičković ocijenila je da zakon predstavlja kvalitetan iskorak u pravcu unapređenja korporativnog upravljanja.
Kako je istakla, preciznije su definisane nadležnosti organa upravljanja, uveden je institut nezavisnog direktora, a odgovornost menadžmenta dodatno je pooštrena kroz jasnije definisane dužnosti pažnje i izbjegavanja sukoba interesa.
-Zakon doprinosi pravnoj sigurnosti i smanjuje prostor za arbitrarnost, ali suština nije samo u normi, već u njenoj primjeni-naglasila je Raičković, ukazujući da će poseban izazov za sudove biti uspostavljanje ujednačene sudske prakse, naročito kod utvrđivanja odgovornosti direktora i prepoznavanja zloupotrebe prava.
Generalna direktorica Direktorata za industrijski i regionalni razvoj u Ministarstvu ekonomskog razvoja Renata Milutinović ocijenila je da zakon donosi „ozbiljan iskorak“ u korporativnom upravljanju, posebno kroz jasno razdvajanje jednodomnog i dvodomnog sistema upravljanja.
Time se, kako je rekla, privrednim društvima daje mogućnost da biraju model u skladu sa sopstvenim potrebama i veličinom.
Ona je ukazala i na važnost promjene pristupa odgovornosti:
-Funkcija više nije privilegija, već ozbiljna obaveza-.
Ipak, priznaje da je rok za usklađivanje kratak i da će implementacija zahtijevati dodatno vrijeme i prilagođavanje.
Advokat Vanja Mugoša upozorio je da novi zakon ne donosi samo pravne, već i kulturološke promjene u poslovanju.
Kako je naveo, crnogorsku privredu dominantno čine mala i porodična društva sa ograničenom odgovornošću, koja će se teže prilagođavati novim pravilima.
-Ovo nije pravni, već kulturološki šok-rekao je Mugoša, dodajući da zakon nije ostavio dovoljno fleksibilnosti vlasnicima manjih firmi, iako evropske direktive to omogućavaju.
Posebno je istakao tri ključna izazova: primjenu zakona u kompanijama, postupanje sudova u sporovima i kapacitete institucija koje treba da prate njegovu implementaciju.
On je ukazao i na praktične probleme, poput neusklađenosti u registrima i nedovoljne spremnosti administracije, ocjenjujući da bi realniji rok za punu primjenu zakona bio znatno duži.
Moderator panela, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore Mijat Jocović podsjetio je da problemi u implementaciji nijesu specifičnost samo Crne Gore, već prate sve reforme korporativnog upravljanja.
Ukazao je na značajne novine, poput smanjenja minimalnog broja članova odbora direktora u akcionarskim društvima i uvođenja funkcije generalnog direktora.
Jocović je istakao da novi Zakon o privrednim društvima predstavlja nastavak dugoročnog procesa u Crnoj Gori koji ima dva ključna cilja: unapređenje konkurentnosti privrede i usklađivanje sa zakonodavstvom Evropske unije.
Zakon uvodi moderne institute korporativnog upravljanja, poput neizvršnih direktora, smanjenja minimalnog broja članova odbora direktora, kao i mogućnosti postojanja izvršnog odbora.
Takođe, više osoba može imati status izvršnog direktora, dok se uvodi i funkcija generalnog direktora.
Poseban značaj daje se unapređenju upravljanja u društvima sa ograničenom odgovornošću, gdje su osnovni organi skupština i direktor, uz mogućnost formiranja odbora direktora.
Jocović naglašava da izazovi u primjeni zakona nijesu specifični samo za Crnu Goru, već postoje i u EU, te postavlja pitanje da li se korporativno upravljanje unapređuje samo zakonima ili i kroz praksu, institucije i poslovnu kulturu.
Jocović je otvorio i pitanje granica autonomije volje vlasnika kapitala, posebno u kontekstu velikih društava sa ograničenom odgovornošću, naglašavajući da će praksa pokazati do koje mjere novi zakon uspijeva da uspostavi balans između fleksibilnosti i regulacije.
Zaključak panela je da novi Zakon o privrednim društvima predstavlja važan korak ka usklađivanju sa standardima Evropske unije, ali da njegova stvarna vrijednost zavisi od efikasne primjene, razvoja sudske prakse i spremnosti poslovne zajednice da prihvati promjene koje zadiru ne samo u pravila, već i u korporativnu kulturu.
- Tagovi:
- Zakon
- Advokat
- Vanja Mugoša
- EU
.jpg)
 (1) (2).png)
