Ministarstvo pomorstva: Arapskim novcem spasiti Barsku plovidbu i kupiti nove brodove
Autorka: Maja Leković
Foto: Naslovna Skrinšot/YT
Crna Gora bi zajedno sa arapskom kompanijom Faminas Investment Group (FIG), u slučaju da FIG kupi manjinski paket od 22 odsto akcija Barske plovidbe, imala više od dvije trećine vlasništva u ovoj kompaniji, čime bi se omogućilo da se sve strateške odluke kada je riječ o restrukturiranju, raspolaganju imovinom velike vrijednosti ili zaduživanju donose prostom saglasnošću države i arapskog partnera – navodi se u informaciji Ministarstva pomorstva o zaključivanju Memoranduma o razumijevanju sa Faminas Investment Group iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) u vezi sa mogućnošću ostvarivanja partnerske saradnje u slučaju kupovine manjinskog paketa akcija u Barskoj plovidbi, koju je Vlada usvojila na sjednici u četvrtak.
Osnova za pregovaranje
Taj Memorandum bi, kako se navodi, poslužio kao osnova za pregovaranje ukoliko Arapi uspiju od manjinskih akcionara da kupe paket akcija.
- Ovim bi se prevazišao trenutni problem sa postojećim manjinskim akcionarima koji ujedno zbog nesaglasnosti sa odlukama većinskog akcionara vode tri parnice pred Privrednim sudom protiv Barske plovidbe, a čiji su tužbeni zahtjevi usmjereni na otkup njihovih akcija – stoji u informaciji Ministarstva pomorstva na čijem je čelu Filip Radulović.
Naglašavaju da je riječ o aktu koji ne proizvodi bilo kakva pravno obavezujuća dejstva po državu, već predstavlja mogućnost da kroz buduću partnersku saradnju sa manjinskim akcionarom Barska plovidba dođe do finansijskog oporavka, razvoja i investicija koje bi imale pozitivne efekte, ne samo za pomorsku djelatnost, već sveukupnu ekonomsku slike i opštine Bar i države.
Prezadužena kompanija
- U ovom trenutku, Barska plovidba je prezadužena kompanija koja ima dospjeli dug prema državi Crnoj Gori u iznosu od oko 9,5 miliona eura, dok nedospjele obaveze po kreditu prema kineskoj Exim banci iznose oko 25 miliona dolara.
Imajući u obzir ova dugovanja, dinamiku očekivanih prihoda i rashoda, sasvim je izvjesno da Barska plovidba nema svijetlu budućnost bez značajnih restrukturalnih mjera ili investicija koje se ne bi smatrale nezakonitom državnom pomoći – upozorava se u Vladinom dokumentu.
U tom smislu je Ministarstvo pomorstva, kao se navodi, pokazalo zainteresovanost za razmatranjem mogućnosti saradnje sa potencijalnim partnerom koji bi bio sposoban za finansijska ulaganja, oporavak i razvoj kompanije.
- FIG je iskazao zainteresovanost da angažuje finansijske resurse za investicije u postojeće brodove u cilju poboljšanja njihovih performansi, kupovinu novih brodova i finansiranje ostalih aktivnosti poput revitalizacije i produženja gata V (ukoliko se za to stvore zakonske pretpostavke kroz izmjene koncesionih ugovora).
Takođe investitor je iskazao spremnost da razmotri i obezbjeđivanje finansiranja kupovine feribota, ukoliko se pronađe model koji pokaže isplativost te investicije – navodi se u informaciji.
Zainteresovanost za crnogorsku pomorsku kompanija FIG je iskazao još krajem oktobra prošle godine kada je Ministarstvu pomorstva uputila pismo sa namjerama da otkupi manjinski paket akcija.
Spor sa manjinskim akcionarima
Izvršni direktor Barske plovidbe Boris Mihailović je Pobjedi kazao da bi se na ovaj način riješio problem sa nesaglasnim manjinskim akcionarima koji su prvostepeno dobili spor protiv kompanije.
- Krajem decembra im je usvojena tužba, ali je Apelacioni sud početkom februara tu presudu ukinuo i postupak vratio na početak.
Ako ovaj investitor od njih otkupi akcije, taj spor nestaje.
Oni su tužbom tražili da im se isplati 2,6 eura po akciji odnosno ukupno oko 1,25 miliona eura, ali bi to sa kamatama moglo da košta još dodatnih pola miliona eura.
Koga mi to ovdje branimo, manjinske akcionare koji tuže kompaniju i ne žele da ulože ni euro, a ne vidim kako bi ovi potencijalni mogli da budu gori od njih – navodi Mihailović.
Zbog odluke da Ministarstvo pomorstva potpiše Memorandum sa arapskim investitorom, članica Odbora direktora Barske plovidbe iz redova DNP-a Teodora Ostojić podnijela je ostavku, iako je Skupština akcionara na kojoj je planirano razrješenje Odbora zakazana za 6. april.
Tako će, prema zaključku Vlade, od starih članova u novom bordu od predstavnika državnog kapitala biti mjesta samo za Marka Maraša, dok su novopredloženi Ljubiša Tadić, Samir Šabazović i Mirjana Dacić.
Ostojić je u saopštenju navela da ne želi da bude dio borda „više ni minut“ ne samo zbog ove odluke, već i zbog višemjesečnog neslaganja sa načinom rada Ministarstva pomorstva i izvršnog menadžmenta.
Ponosna je, kako dodaje, što je sa kolegama iz borda uspjela da zaustavi sve što je bilo štetno po kompaniju, a bilo je iz njihove nadležnosti.
Ostojić navodi da ovim Memorandumom investitor dobija pravo veta na svaku odluku države i izbora generalnog menadžera kompanije.
- Javnost treba da zna da je već dogovoreno da to bude aktuelni izvršni direktor.
Ne želim, kao neko ko je rođen i većinu svog života proveo u Baru, ni jednog jedinog momenta biti, makar to bilo i indirektno, uključena u rasparčavanje i krčmljenje pomorske kompanije koju su upravo građani Bara i na hiljade naših pomoraca gradili od nule – kazala je Ostojić dodajući da ni ona, ni Barani neće ostati nijemi posmatrači dok im iz Podgorice kroje sudbinu.
Boris Mihailović, foto: Đorđe Cmiljanić/Vlada CG
Upitan da prokomentariše izjavu Ostojić, Mihailović je naveo da kada je riječ o, kako bivša članica borda tvrdi, rasprodaji, Barska plovidba ima negativan kapital i nema što da rasproda.
- Mi ne rasprodajemo, već postoji mogućnost da investitor kupi manjinski paket akcija, ako to uspije.
Ukoliko to ne uspije, mi smo državi dužni 9,5 miliona eura i samo čekamo kada će da nas utuži i otjera u stečaj.
Država bi kao većinski vlasnik mogla sama da uradi plan restrukturiranja, ali je za to potrebna dvotrećinska većina u Skupštini akcionara, a trenutni manjinski akcionari taj plan ne podržavaju.
Ovo je pat pozicija, možemo ili nešto da pokušamo ili da dignemo ruke, a volio bih da ovi što kritikuju predlože neku mogućnost koju bismo mogli razmotriti – navodi Mihailović.
Pravo veta?
Naglašava da je potpisivanje Memoranduma samo početni korak da se uđe u pregovore, ukoliko se plan o kupovini manjinskog paketa akcija realizuje.
Na pitanje Pobjede da li je tačno da će FIG u tom slučaju imati pravo veta na odluke države, Mihailović navodi da neće da komentariše, već sugeriše svima da pročitaju tekst Memoranduma koji je javno dostupan.
- Pozivam sve da prije nego počnu da komentarišu, prvo pročitaju tekst Memoranduma na sajtu Vlade.
Neka na bazi tog zaključe je li istina ili nije. Ne želim da negiram, koga interesuje neka pročita – kazao je Mihailović.
Dodaje i da postoji razlika u obimu prava ako neko odluči da uloži pet miliona u odnosu na npr. 100 miliona eura.
Kazao je da je inicijalni plan Arapa bio da ulože oko 60 miliona, ali dodaje da je neozbiljno prognozirati dok se ne uradi biznis plan.
Mihailović je kazao da su dobili pozitivna mišljenja od ministarstava finansija i ekonomskog razvoja, Razvojne banke, Fonda PIO kao akcionara i Zaštitnika imovinsko pravnih interesa.
Ostojić, foto: Privatna arhiva/DNP
- Svi su ukazali da u Memorandumu nema govora o davanju bilo kakvih nezakonitih ili većih prava ili da se stvara bilo kakva obaveza po budžet ili državu u ovom momentu.
Što će biti ako kupe akcije?
Onda će država u svakom slučaju s njima morati da razgovara, jer je neophodan plan restrukturiranja, za što država nema novca, a investitor to nudi – navodi Mihailović.
Svrha
U dokumentu koji će ministar Radulović potpisati sa predstavnikom FIG stoji da je predviđeno pregovaranje o davanju prava investitoru na saglasnost za ključne strateške odluke, uključujući prodaju brodova, zaduživanje, izmjene statuta i drugo.
Pregovori će se voditi i u pravcu prava investitora da imenuje člana Odbora direktora, eksternog posmatrača njihovog rada te prava da daju saglasnost na imenovanje i razrješavanje ključnih rukovodećih ljudi.
Potencijalni partneri će, kako stoji u Memorandumu, pregovarati i o pravu predlaganja izvršnog direktora i eksternog revizora.
Osim toga, kako se navodi, predmet pregovora biće i pravo učešća u uvećanju kapitala, ulaganjima ili proširenju flote, povećanja broja akcija u slučaju sufinansiranja ili restrukturiranja budućih brodova, o pravu pokretanja operativnog restrukturiranja, mehanizama izlaska, ESCG obaveza, upotrebe sertifikovanih pristaništa te operativnim ili komercijalnim reformama koje predloži investitor.
FIG ovim Memorandumom, kako se navodi, potvrđuje da ima namjeru da obezbijedi sredstva za nove brodove i rekonstrukciju pristaništa sa proširenjem, postupa u skladu sa crnogorskim propisima, poštuje principe korporativnog upravljanja i sarađuje sa državnim organima i menadžmentom Barske plovidbe.
Ovaj Memorandum se, kako stoji, potpisuje na 45 dana, uz mogućnost produženja, a svaka strana ga može raskinuti uz pisano obavještenje i otkazni rok od 30 dana.
.jpg)
 (1) (2).png)
