.jpeg)
Ćosović: Budućnost radija nije u nostalgiji, nego u prilagođavanju
Autor: Milovan Marković
Foto: Naslovna privatna arhiva
Tema ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana radija, koji je UNESCO ustanovio 2011. godine, bila je „Radio i vještačka inteligencija: AI je alat, a ne glas“.
Softveri i aplikacije na principu vještačke inteligencije, primijetili su, otvaraju novo poglavlje, „ne samo za inovacije, već i za produbljivanje veze sa slušaocima“.
- Kada se koristi etički i odgovorno, kao podrška profesionalnom prosuđivanju, kreativnosti i vrijednostima javnog servisa, AI može postati saveznik u jačanju povjerenja publike – piše u saopštenju, uz akcenat da sama tehnologija ne gradi povjerenje.
Radio emiteri to rade - piše u ovogodišnjem saopštenju UNESCO povodom 13. februara.
Slogan ovogodišnjeg Međunarodnog dana radija bio je „AI je alat, a ne glas“, foto: AI
Radijski voditelj, di-džej, producent i novinar Aleksandar Ćosović, u razgovoru za Pobjedu, ocijenio je da ovaj medij nije „stvar trenda i mode, jer ne iziskuje promjenu tehnologije u izvornom obliku“.
Napominje da je, kada je prenos informacija u pitanju, radio medij koji je i dalje najbrži.
- Radio, sam po sebi, kroz prostor prolazi kao vjetar. Ljudi misle da se tehnološkim inovacijama mijenja... Tehnologija je promijenila sve osim suštine.
Mijenja se tehnika, zvuk i sve mehaničko, ali ne i kvalitet i ljudi koji rade u - navodi Ćosović.
Alat
Vještačka inteligencija, smatra ovaj voditelj sa višedecenijskim iskustvom, može unaprijediti samo organizaciju.
- AI može pisati tekstove, čak i kroz algoritme mijenjati glas, ali to samo kada imate spremnu strukturu.
U živom programu nema tog alata koji će odreagovati kao voditelj - jasan je Baranin.
Saglasan je s tim da se u budućnosti može očekivati ekspanzija (onlajn) radio stanica bez voditelja.
- U tom slučaju imamo striktno muzičke radio-stanice za komercijalno emitovanje.
Ozbiljna radio-stanica, koja se osim muzičkog bavi i informativom, lokalnim događajima i društvenim prilikama, teško može opstati bez ljudskog glasa i, svakako, ljudske ruke u režiji - pojašnjava Ćosović.
Trendovi
Prema njegovom mišljenju, starije generacije će uvijek „željeti nešto što ima smisao i nije bezlično“.
- Dok obavljaju svakodnevne aktivnosti, piju kafu ili voze od posla do kuće i nazad vole čuti glas na koji su navikli, nasmijati se, pjevati zajedno sa voditeljem ili ga, pak, samo opsovati što se slatko naspavao, dok su oni imali burnu noć - priča uz smijeh Ćosović.
Ne krije da su trendovi, pogotovo muzički, veoma bitni za svaku radio-stanicu.
- Radio mora ići u korak sa tim. To, naravno, ne važi za cjelokupan opus.
Jutarnji programi su teško zamislivi bez, recimo, Olivera Dragojevića, Đorđa Balaševića, s druge strane The Doorsa ili Queena. Isto je i sa noćnim.
Dnevni, svakako, mora obilovati novitetima, jer tako privlačimo pažnju slušalaca - otkriva voditelj.
Priznaje da, pošto radio rijetko ko sluša 24 sata, neke pjesme mogu ponoviti i po nekoliko puta.
Brejk
U radijskom svijetu brejk (upad voditelja između pjesama, reklama i sl.) je osnovna jedinica komunikacije između stanice i slušalaca.
On mora da sadrži tri elementa: identifikaciju stanice, informaciju i najavu sadržaja ili muzike. Iz tog razloga se i, skraćeno, naziva tri element brejk (3-element break).
Ćosović tvrdi da je i tu suštinski sve identično.
- Okviri su ostali isti. Promijenile su se samo okolnosti u kojima radimo i, nažalost, plate u medijima koje su i dalje katastrofalne.
Tri element brejk je više od tehničke forme. On mora imati informaciju, lični ton i jasnu vrijednost za slušaoca - precizira on.
Podkasti
Podkasti, premda su mnogi vjerovali da će modifikovati radio, u tome takođe nijesu uspjeli
- Razlika je u distribuciji: radio je linearan i živ, podkast je on-demand. Nijesu zamjena jedan drugom, već paralelni formati.
Na radiju dosadnog gosta prekidaš muzičkom pauzom, reklamama ili džinglom, dok kod podkasta moraš da ga trpiš sve vrijeme emisije - iskren je Ćosović.
Aleksandar Ćosović, foto: Privatna arhiva
Ne vidi svrhu „suvoparnog“ podkasta.
- U kombinaciji sa radijom to može biti ozbiljna priča, ali ne tako da podkast bude domaćin, već da se radijska emisija prenese u formi podkasta, sa svim pauzama i elementima koji prate radio.
Ako me pitate radio ili podkast uvijek radio. I još nešto: za podkast su vam potrebni monitor, oči i uši, a za radijsku emisiju samo uši - kazao je on.
Škola
Radio je za njega najbolja škola.
- On vas uči jasnoći, koncentraciji i odgovornosti prema riječi. Ko nauči govoriti jasno i misliti brzo - može raditi u bilo kojem mediju.
Radio razvija disciplinu i osjećaj za publiku, a i odlična je podloga za rad na televiziji - dodaje Ćosović.
Sve one koji žele da postanu radijski voditelji savjetuje da bježe od politike.
- Neka ne čekaju da se preko partije zaposle, jer će izgubiti svoj identitet i pravo na lični stav.
Radio treba da dožive kao svoj kreativni prostor, a ne sobu za plasiranje političkih sadržaja - kategoričan je on.
Tradicionalni mediji
Ćosović je stava da, iako tradicionalni mediji više nijesu jedini izvor informacija, oni su i dalje najodgovorniji. U tome je, podvlači, velika razlika.
- Štampani mediji traže održiv poslovni model, televizija se bori da zadovolji publiku i prelaskom na digitalne platforme, ali radio ima jednostavnost i fleksibilnost i uvijek će je imati.
On ne traži ekran, punu pažnju, skupu produkciju, samo povjerenje - obrazložio je novinar.
Naglašava da će radio, uprkos svim izazovima, opstati, ali ne u istom obliku kao prije 30 godina.
- Biće istovremeno FM frekvencija, strim, aplikacija, podkast i sadržaj za društvene mreže. Drugim riječima, radio više nijesu samo talasi, on je brend i glas koji živi na više platformi.
Ključna nije tehnologija, nego kredibilitet. U vremenu hiperprodukcije informacija i AI sadržaja publika će sve više tražiti provjeren, odgovoran i lokalno relevantan glas.
Tu tradicionalni mediji imaju šansu, jer imaju iskustvo, uredničke standarde i odgovornost.
Ako radio ostane medij zajednice, brzog reagovanja i jasne informacije ostaće i medij povjerenja.
Ako se svede samo na plejlistu bez identiteta, postaće aplikacija - predviđa Ćosović.
Foto: Privatna arhiva
Budućnost radija, ponavlja, nije u nostalgiji, nego u prilagođavanju.
Crnogorska radio scena je, konstatuje on, „živa, ali fragmentisana i previše oslonjena na šablone i jeftinu reprodukciju muzike bez jasnog identiteta“.
- Tržište je malo, budžeti su ograničeni. Stoga radio mora biti jače lokalno profilisan i sadržajno prepoznatljiv.
Ono što bi trebalo biti bolje jeste ulaganje u autorski sadržaj, edukacija mladih ljudi i profesionalni standardi, manje kopiranja regionalnih formata, a više autentične crnogorske priče, hrabrijeg uredničkog pristupa i većih plata - zaključio je Ćosović u razgovoru za Pobjedu.
Muzička scena
Ćosović, kao neko ko je dugo vremena u muzici, osjeća novi zvuk crnogorske muzičke scene. Naša muzika je, ukazuje on, dugo bila bez poleta i nade.
- Nova energija i novi ljudi. Mislim i da je Montesong bio odličan projekat koji je u dvije godine plasirao dvije evrovizijske pjesme i preko trideset radijskih hitova.
Ponavljam, radio svira 24 sata, tako da za svaku pjesmu ima mjesta.
Na dobrom smo putu, jer i medije preuzimaju ljudi iz te branše, daju podršku i otvaraju prostor domaćim autorima - izjavio je Ćosović.
.jpg)
.png)