Dženana Kuč: Dijaspora je naš veliki resurs
Izvor, foto: Bar info
Autor: Radomir Petrić
Povodom izrade Strategije saradnje sa dijasporom 2026-2030, u emisji “Promenada četvrtkom” Radio Bara gostovala je državna sekretarka u Ministarstvu dijaspore (MD) Dženana Kuč.
Ova Strategija kao jedan od ključnih državnih dokumenata za saradnju sa iseljenicima, tema je koja privlači veliku pažnju u barskoj dijaspori od Evrope do Australije.
Gospođo Kuč, predstavite nam ključni motiv za pokretanje izrade ovog dokumenta.
-Država Crna Gora broji na stotine hiljada svojih građana koji žive širom svijeta, to je naša demografska i identitetska realnost koja je sa jedne strane izazovna u smislu očuvanja ljudi kao resursa, a sa druge strane može biti jedna izuzetno velika diplomatsko-razvojna šansa.
Strategija za saradnju sa dijasporom i iseljenicima koja obuhvata period 2026-2030. nastala je u svijetlu novih institucionalnih okolnosti.
Formirano je MD sa mnogo jačim kapacitetima u odnosu na raniju Upravu za saradnju sa dijasporom i iseljenicima, sve je to nametnulo potrebu novog vida organizacije i donošenja Strategije koja definiše jasne ciljeve, jasne mehanizme za saradnju sa dijasporom.
U razgovoru o ovoj temi moramo uzeti u obzir i društveno-politički i migracioni kontekst. Crna Gora se u kontinuitetu suočava sa odlivom stanovništva sa jedne strane, sa druge strane paralelno, nažalost, imamo i negativan prirodni priraštaj.
Upravo taj visok stepen emigracija, posebno među mladim i visokoobrazovnim kadrom, bio je alarm za državu da počne kreiranje proaktivnih politika koje će sačuvati ljudski kapital i koje će podstaći cirkularnu migraciju.
Drugi aspekt, svi mi često to kažemo, jeste da je dijaspora naš veliki resurs.
Oni posredstvom doznaka, investicija, kulturno-obrazovnih programa, prenosom znanja, doprinose u kontinuitetu decenijama ekonomskom i sveukupnom društvenom razvoju Crne Gore.
Moram istaći i da iseljenici samo preko doznaka u državu unesu preko skoro milijardu eura, to je po nekim procjenama 12 odsto BDP-a, a ne samo preko doznaka, svi znamo da postoje i drugi kanali koji nisu mjerljivi u ovom momentu.
Dakle, dijaspora u velikom procentu doprinosi ekonomskom razvoju naše zemlje i upravo je Strategija o kojoj govorimo nastala u svim tim okolnostima-država je konačno uvidjela da mora strateški upravljati odnosom sa dijasporom upravo da bi se maksimalno iskoristila ta razvojna šansa, a sa druge strane, kako bi se umanjili negativni efekti, negativne demografske tendencije.
Takođe, ova Strategija je nastala i u duhu svih onih međunarodnih obaveza koje je Crna Gora preuzela kontekstu evropskih integracija.
Crna Gora je potpisnica Globalnog pakta za bezbjedne, uredne i regularne migracije, takođe strateški ciljevi usklađeni su sa Agendom održivog razvoja i okvirom Ujedinjenih nacija za održiv i razvoj od 2023. do 2027.
Svi ovi međunarodni dokumenti prepoznaju dijasporu kao resurs za ulaganje u matične zemlje, kao nekog ko će doprinijeti razvoju zemalja iz koje potiče.
Crna Gora je potpisnica brojnih globalnih inicijativa koje zahtijevaju da uskladimo politiku djelovanja prema dijaspori u skladu sa evropskim standardima.
Koje su glavne oblasti koje je strategija obuhvata? Da li su to samo kultura, identitet ili ima nekih drugih oblasti?
-Kada smo donosili ovaj strateški dokument imali smo na umu da moramo sačuvati institucionalni kontinuitet.
On se umnogome nastavlja na prethodnu Strategiju koja je važila za period 2020-2023, međutim, ova strategija je sveobuhvatnija jer predstavlja vrlo integrisan i sveobuhvatan okvir za djelovanje države na polju saradnje sa dijasporom.
Ona definiše šest ključnih ciljeva koji obuhvataju unapređenje institucionalnog okvira i digitalne infrastrukture, jačanje kulturno-obrazovne saradnje, razvoj investicionog partnerstva, podršku reintegraciji povratnika i uspostavljanje održivih mehanizama, finansiranje projekata saradnje sa dijasporom.
Takođe sadrži i vrlo precizan akcioni plan sa konkretnim mehanizmima i finansijskom strukturom predviđenom do 2030. godine.
Koliko je dijaspora bila uključena u sam proces izrade strategije i na koji način ste prikupljali njihove sugestije?
-Nakon osnivanja Ministarstva dijaspore, delegacija ministarstva konstantno je bila na terenu, ministar Mirsad Azemović sa svojim saradnicima je boravio u brojnim posjetama reprezentativnim udruženjima naše dijaspore širom svijeta.
Informacije se najbolje prikupljaju u tim neposrednim direktnim kontaktima.
Nekoliko krugova konsultacija sa dijasporom su održali ministar i saradnici, i to je bio izvor informacija koje su nam pomogle za kreiranje ovog strateškog dokumenta.
Pripreme su rađene i na drugim poljima, bile su uključene i lokalne uprave, naši međunarodni partneri, nevladine organizacije…
Crnogorska dijaspora je veoma raznolika širom svijeta. Kako Strategija odgovara na te različitosti od Evrope do Sjeverne Amerike, Južne Amerike, Australije?
-Jedan od osnovnih principa Strategije je inkluzivnost. Cilj nam je bio da se taj princip ispoštuje tako što će svi biti jednako uključeni.
O svim segmentima je vođeno računa, čak i o rodnoj ravnopravnosti i učešću manjinskih zajednica u cijelu ovu priču.
Implementaciju će pratiti naši strani partneri, Evropska komisija, međunarodne institucije i organizacije koje su direktno zadužene za praćenje i poštovanje ljudskih prava.
Sigurni smo da ćemo ovim strateškim okvirom osigurati uključenost svih udruženja i pojedinaca koje djeluju u zemljama prijema.
Da li Strategija predviđa konkretne mehanizme institucionalne komunikacije države sa dijasporom, i da li su ti mehanizmi i do sada bili adekvatni?
-Strategija iz minulog perioda je bila fokusirana na očuvanje identiteta i pružanje podrške udruženjima u smislu realizacije određenih kulturnih programa fokusiranih za očuvanje identiteta.
Ova strategija je uključila inoviran pristup saradnje sa dijasporom-prepoznala je tzv. digitalnu dijasporu, prije svega mlade, IT stručnjake, profesionalce u različitim oblastima.
Glavna tendencija MD je upravo potpuna digitalizacija, kako bismo osigurali sublimiranje svih podataka i unaprijedili komunikaciju sa dijasporom.
Živimo u digitalnoj eri gdje se način komunikacije značajno promijenio u odnosu na zadnjih deset godina i Ministarstvo sada raspolaže konkretnim alatima za unapređenje saradnje sa dijasporom.
Formiran je Nacionalni registar dijaspore koji je aktivan, i ovo je prilika da uputimo poziv našoj dijaspori da se registruje kako bi na taj način osigurali i digitalnu knjižicu zahvaljujući kojoj dobija i određene statusne benefite.
Sa druge strane, imamo i niz alata-Kancelariju za povratnike, imamo u planu osnivanje Dijasporskog investicionog fonda u saradnji sa našim investicionim fondom.
Sve će to u duhu ove nove Strategije doprinijeti saradnji sa dijasporom u smislu doživljavanja dijaspore kao ravnopravnog partnera u domenu ekonomskog osnaživanja zemlje.
U svijetlu svega toga, kako planirate da jačate povjerenje dijaspore u crnogorske institucije?
-U razgovorima sa njima na terenu možemo da uočimo i određena njihova nezadovoljstva. Povjerenje u crnogorske institucije jača poštenim, transparentnim radom.
Moramo kompletan proces implementacije strategije i svih politika koje Vlada u ovom momentu sprovodi na polju saradnje sa dijasporom učiniti transparentnim i dostupnim.
Moramo našu dijasporu prije svega informisati o načinima i procesima ulaganja i uopšte participiranja u sve društvene tokove u matičnoj zemlji.
To radimo najbolje na ovaj način- formiranjem digitalne platforme i unaprjeđenjem komunikacije na tom nivou.
Koliko Strategija prepoznaje potencijal mladih ljudi u dijaspori, posebno druge i treće generacije u očuvanju veze sa Crnom Gorom i kako tretira pitanje očuvanja jezika, kulture i nacionalnog identiteta?
-U ovom momentu je to veliki izazov za državu, jer upravo je to bio jedan od motiva za donošenje i za kreiranje ovakvog strateškog dokumenta.
Strategija stavlja fokus na programe koji su namijenjeni mladima, i uopšte na razmjenu znanja.
Strategija prvi put prepoznaje i studente kao dijasporu, dakle, daje nam širok okvir djelovanja u kreiranju politika i u kreiranju programa sa mladima.
Mladi u dijaspori su naš veliki resurs, prvenstveno u domenu transfera njihovog znanja.
Znamo da se naša država nalazi u momentu kada kuburi sa kadrovima u brojnim oblastima, sa druge strane odlaze nam iz zemlje obrazovani mladi ljudi.
Ovo je prilika da ih animiramo i da na neki način doprinosimo njihovom ostanku i povratku u zemlju.
Da li se razmišlja o posebnim programima za ulaganja dijaspore u Crnu Goru?
-Država planira da uđe u osnivanje investicionog fonda, ova Strategija je okvir za takav korak.
Taj fond namijenjen dijaspori doprinio bi usmjeravanju njihovog kapitala prvenstveno u projekte lokalnog tipa.
Naša dijaspora uglavnom potiče iz naših opština koje su najmanje razvijene i tu prepoznajemo priliku da oni kroz lokalne inicijative i kroz umrežavanje sa lokalnim upravama doprinesu razvoju, kako tih lokalnih zajednica iz kojih potiču, tako i cijele države.
Na terenu konstantno čujemo od dijaspore da oni kubure sa administrativnim barijerama u Crnoj Gori i konstantno se žale da te procese ulaganja prate određene teškoće.
Dakle, uz određene poreske povlastice za osnivanje preduzeća iza kojih stoje naši ljudi iz dijaspore, uz osnivanje ovog fonda koji bi kanalisao njihov kapital, mislim da bismo ih umnogome ohrabrili, s tim da taj proces bude krajnje transparentan, da ulažu u svoju zemlju, jer to je njihov veliki motiv.
Gdje je tu mjesto lokalnih samouprava, koliko će one biti uključene u sprovođenje Strategije s obzirom na snažne zavičajne veze dijaspore i ovdje na jugu i gore na sjeveru?
-Lokalne uprave imaju jednu od ključnih uloga u implementaciji naše strategije.
Jačamo saradnju ministarstva sa lokalnim upravama u domenu kreiranja zajedničkih aktivnosti koji se tiču saradnje sa dijasporom, lokalne uprave će formirati kancelarije ili imenovati koordinatore za saradnju sa dijasporom.
Njihov glavni zadatak je da budu u konstantnoj komunikaciji sa dijasporom i da ministarstvu pomažu u domenu registrovanja kako njih samih, tako njihovih potreba i da pozovu dijasporu i da sa njima kreiraju određene inicijative ili da im nude konkretne projekte koji se tiču unapređenja i lokalne infrastrukture, uslova u školstvu…
Dijaspora je otvorena za sve te inicijative, samo traži transparentan proces koji neće da im oduzima previše vremena i energije.
Kod njih je motiv za ulaganje i za pomoć matičnoj zemlji nevjerovatan, kod njih čak nije ni dominantan onaj faktor profita, više dominira patriotski faktor, to konstantno dobijamo sa terena.
I nama je to motiv više da se angažujemo da u punoj mjeri realizujemo ovu strategiju u narednim godinama.
Osvijetili ste Strategiju iz više aspekata i to je ono što je, da kažemo-na papiru, a da li su predviđeni indikatori evaluacije njenog sprovođenja?
-Naravno, to je jedan od osnovnih principa.
MD je glavna karika u njenoj implementaciji, sa druge strane, implementaciju ove strategije prate sva relevantna ministarstva, to je što se tiče Vlade.
Ovdje će u praćenje implementacije biti uključeni i strani eksperti, i naši međunarodni partneri, odlučili smo da budemo u tom postupku krajnje korektni kako bismo našoj dijaspori pružili osjećaj sigurnosti i osjećaj da gradimo institucije koje će biti po mjeri svakog građanina, kako u ovoj zemlji, tako u zemljama prijema.
Šta smatrate najvećim izazovom u sprovođenju strategije?
-Neće biti jednostavno, to svi znamo.
Mislim da je do sada sve aktivnosti koje su bile usmjerene prema dijaspori, otežavala činjenica da kao država nismo imali registar, niti predstavu koliko naših ljudi živi u dijaspori.
Najveći izazov biće da napravimo sveobuhvatnu informaciju, da mapiramo ljude, stručnjake koji žive širom svijeta i koji mogu da odgovore zajedno sa nama na sve ove izazove koji se tiču implementacije ove strategije.
Na kraju našeg razgovora, koju biste poruku poslali crnogorskoj dijaspori širom svijeta povodom izrade ove strategije i njihove uloge u budućem razvoju Crne Gore?
-Ja bih i ovom prilikom izrazila duboko poštovanje prema njima i prema njihovom odnosu prema našoj zajedničkoj državi.
Sa druge strane, ja bih pozvala da se aktivno uključe u kreiranje i implementaciju svih politika koje se tiču saradnje sa dijasporom.
Podsjećam da je raspisan javni poziv za formiranje Savjeta za saradnju sa dijasporom koji će imati 72 člana, dobra je stvar što će dijaspora prvi put imati dominantan broj članova.
Oni će direktno sve svoje inicijative moći da kroz Savjet artikulišu i pošalju Vladi, što je vrlo ohrabrujuće u ovom momentu.
Pozivam relevantna udruženja da se uključe, da se prijave, na našem sajtu su detaljne informacije u kompletnom procesu koji će takođe biti krajnje transparentan-.
.png)