Bar, Crna Gora
16 Dec. 2025.
post-image

Ustavni sud: Sudovi u slučaju iz 1998. nijesu zaštitili svetost grobova i dostojanstvo porodice iz Ulcinja

Izvor: Ustavni sud

Foto: TVCG

Ustavni sud Crne Gore utvrdio je da su Osnovni sud u Ulcinju i Viši sud u Podgorici propustili da zaštite pravo A.A. na privatnost i dostojanstvo, kada su odlučivali o uništenju groblja njegove sestre i stričeva, jer nisu prepoznali značaj svetosti grobova i pijeteta prema posmrtnim ostacima njegovih srodnika koji su trajno uništeni.

Sud je ukinuo presudu Višeg suda i predmet vratio na ponovno odlučivanje.

Kako navode u saopštenju, A.A. već 27 godina vodi sudski postupak, jer je u decembru 1995. godine bagerista građevinskog preduzeća “Primorje”, prilikom proširenja puta, trajno uništio grobove njegovih predaka – sestre i dva strica.

Svjedok je potvrdio da je rovokopač odnio zemlju, zajedno sa posmrtnim ostacima.

-Iako je građanin pokrenuo parnični postupak 1998. godine, prvo mu je iz procesnih razloga odbačena tužba, a potom je tuženo preduzeće ušlo u stečaj.

Tek u aprilu 2023. godine, odnosno 25 godina od podnošenja tužbe, Osnovni sud u Ulcinju je donio prvu, meritornu odluku, presudio u korist A.A. i dosudio mu na ime duševnih bolova dvije i po hiljade eura, od ukupno pet, koliko je tražio.

 Ovakvu presudu potvrdio je podgorički Viši sud.

Ustavni sud je utvrdio da se Osnovni i Viši sud uopšte nisu bavili pravom na poštovanje privatnog i porodičnog života i pravom na dostojanstvo građanina A.A, niti su vrijednovali sam pojam pijeteta i brige prema posmrtnim ostacima umrlog lica-navode u saopštenju.

Dodaju da je A.A. imao 52 godine kada je inicirao postupak u vrijeme opštepoznatih kriznih okolnosti devedestih godina, a u vrijeme odlučivanja Ustavnog suda po njegovoj podnijetoj žalbi ima 79 godina i, po ocjeni Suda, apsolutno ustavnopravno argumentovano problematizuje sistemske propuste države Crne Gore, odnosno sudova.

Vijeće Ustavnog suda je zaključilo da sudovi, prilikom određivanja visine naknade za pretrpljene duševne bolove, nisu imali u vidu standarde Evropskog suda za ljudska prava koji se odnose na povredu prava na privatnost.

-Razlozi koji su opredijelili sudove na ovako dosuđenu novčanu naknadu ne mogu se smatrati odgovarajućim i dovoljnim, niti mogu predstavljati pravno zadovoljenje za podnosioca, a u kontekstu pijeteta prema posmrtnim ostacima u crnogorskom pravu, koji pijetet dobija na značaju saznanjem da podnosilac ni danas ne zna gdje se nalaze posmrtni ostaci njegovih srodnika-navodi se u odluci Ustavnog suda.

Legitiman cilj i obaveza države je zaštita svetosti groba, odnosno iskazivanje pijeteta prema preminulima i poštovanju mira grobova, što sudovi nisu prepoznali, čime je došlo do kršenja prava na privatnost.

Ustavni sud je naložio Višem sudu u Podgorici da, u ponovnom postupku, ovako složeno pitanje sagleda kroz širi kontekst i donese presudu zasnovanu na praksi Evropskog suda za ljudska prava.