Bar, Crna Gora
3 Dec. 2025.
post-image

NP Lovćen: Studijska posjeta delegacije hrvatskog NP Paklenica

Autor, foto: Božidar Proročić

Nacionalni park (NP) Lovćen bio je domaćin jedinstvenoj i izuzetno značajnoj studijskoj posjeti predstavnika NP Paklenica iz Republike Hrvatske.

Ova pośeta, održana u duhu stručne razmjene, saradnje i međusobnog unapređenja, predstavlja važan korak u povezivanju dva zaštićena područja koja dijele slične izazove, ali i jednaku posvećenost očuvanju prirodnih i kulturnih vrijednosti.

Delegaciju NP Paklenica činili su stručnjaci, uposleni i menadžerski kadar ovog hrvatskog nacionalnog parka, poznatog po svojoj izuzetnoj geomorfologiji, bogatoj biodiverzitetskoj različitosti i dugoj tradiciji upravljanja prostorom u kojem se spajaju prirodna i kulturna baština.

Njihova pośeta imala je za cilj upoznavanje sa dobrim praksama NP Lovćen, njegovim specifičnostima i izazovima, kao i stvaranje osnove za buduće oblike prekogranične saradnje.

Studijska tura započela je na Ivanovim Koritima, simboličnom i funkcionalnom centru NP Lovćen, đe je goste svečano pozdravila direktorica NP Lovćen Kata Varagić.

U svojoj dobrodošlici istakla је da je ova pośeta „primjer istinske profesionalne razmjene i prilika da se dvije institucije, koje dijele slične vrijednosti i odgovornosti, povežu na još dubljem nivou“.

Direktorica je naglasila da NP Lovćen posvećeno radi na očuvanju ekosistema, revitalizaciji kulturnog nasljeđa i jačanju održivih modela upravljanja prostorom, te da je saradnja sa NP Paklenica dragocjena zbog dugogodišnjeg iskustva koje hrvatski partneri pośeduju.

Nakon pozdravne riječi, upriličen je obilazak terena, pri čemu su predstavnici NP Lovćen gostima predstavili najvažnije prirodne i kulturne atrakcije.

Prva stanica bila je katun Velji Bostur, jedno od autentičnih katunskih naselja Lovćena, značajno za razumijevanje nekadašnjeg tradicionalnog gorštačkog života, i očuvanja nematerijalne baštine.

Gosti su upoznati sa vrijednošću katuna kao kulturnog pejzaža, sa procesima obnove i zaštite ovih prostora, kao i sa njihovim turističkim potencijalom.

Posebna pažnja posvećena je flori Lovćena, koja predstavlja spoj endemičnih, reliktnih i subendemičnih vrsta Balkanskog poluostrva.

U razgovoru su istaknuti izazovi pritiska turizma, klimatskih promjena i potreba za aktivnim monitoringom, dok je delegacija NP Paklenica predstavila svoja iskustva u očuvanju ośetljivih planinskih ekosistema.

Tokom obilaska govorilo se i o bogatoj fauni Lovćena, posebno o značaju staništa divokoze, ptica grabljivica i brojnih insekata, kao i o važnosti planiranja koridora koji omogućavaju nesmetano kretanje divljih životinja.

Centralni dio posjete bio je obilazak Mauzoleja Petra II Petrovića Njegoša, đe je goste dočekao čuvar-kustos Mauzoleja, Lazar–Lazo Radović, koji je na poseban način predstavio veličanstvenu sakralnu i kulturnu vrijednost ove monumentalne građevine.

Radović je govorio o istorijskom značaju Njegoševog djela, arhitektonskom nasljeđu Ivana Meštrovića, kao i o specifičnom položaju Mauzoleja na Jezerskom vrhu.

U sklopu posjete Mauzoleju, tekstove i priče o Lovćenu, njegovim legendama, toponimima i istorijskom nasljeđu predstavio je književnik i publicista Božidar Proročić.

Kroz narativ koji je spojio etnologiju, lokalnu mitologiju i kulturnu istoriju, Proročić je gostima približio dušu Lovćena Svete planine čiji se identitet gradi na spoju prirode, tradicije i simboličkih slojeva koji su obilježili crnogorsku duhovnost.

Njegove priče o „planini nad planinama“, o skrivenim toponimima i prastanim legendama, ostavile su snažan utisak na posjetioce.

Razmjena iskustava bila je izuzetno živa-predstavnici NP Paklenica govorili su o dugogodišnjem modelu organizacije, izazovima masovnih posjeta, očuvanju klisura i pećinskih sistema.

 Na kraju pośete, gosti iz Paklenice istakli su da će im boravak na Lovćenu „ostati u trajnom i dubokom sjećanju“, kako zbog ljepote pejzaža, tako i zbog toplog prijema, posvećenosti uposlenih u NP Lovćen i mogućnosti da upoznaju duhovno i kulturno nasljeđe Crne Gore.

Ova studijska pośeta pokazala je da zaštićena područja regiona ne treba da funkcionišu izolovano, već kao dio šire mreže saradnje u kojoj se razmjenjuju znanja, metode, ideje i vizije.

Lovćen i Paklenica danas su bliži nego juče, a njihova buduća saradnja može biti primjer kako priroda povezuje ljude preko granica, vremena i kultura.