Ribarski centar planiran u Baru, iskrcaja još nema
Izvor: Vijesti
Autor: Mirko Kotlaš
Foto: Arhiva Feral.bar
Crna Gora u pripremi za evropsko ribarsko tržište mora obezbijediti kopnenu infrastrukturu, inspekcije, jaču kontrolu i sistem praćenja ribe od momenta ulova do prodaje, ali i formirati Ribarski monitoring centar.
Iako Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede do kraja ove godine planira zatvaranje pregovaračkog poglavlja 13 - Ribarstvo, domaća obala još nema spremno nijedno od 46 mjesta za prvi iskrcaj ribe (pristaništa sa kontrolom brodova), dok u administraciji za ovaj sektor radi svega 11 zaposlenih...
To između ostalog piše u Vladinoj Informaciji o potrebama jačanja mehanizama kontrole i primjene nove ribarske politike sa predlogom mjera.
U dokumentu se ističe da Crna Gora mora osnovati i Ribarski monitoring centar, koji je jedan od ključnih elemenata Zajedničke ribarske politike (ZRP) Evropske unije (EU) za borbu protiv nelegalnog ribolova, kontrole i nadzora.
Piše i da će se taj centar djelimično opremati iz Instrumenta EU za pretpristupnu podršku (IPA III) za ribarstvo.
-Budući da je Ribarski monitoring centar izuzetno važan mehanizam za sprovođenje novog zakonodavnog okvira i kontrolu ribolovnih aktivnosti, a činjenica da u okviru postojećih poslovnih prostorija Ministarstva ne postoji kapacitet za prihvat i opremanje ovakvog centra, Ministarstvo je u saradnji sa ekspertskim timom IPA III projekta sagledalo najefikasnija rješenja i došlo do zaključka da je za ove namjene najbolje iskoristiti poslovne prostorije Vlade Crne Gore koje se nalaze u Baru, u Ulici Maršala Tita.
Ministarstvo predlaže Vladi da ustupi na korišćenje i privođenje namjeni poslovne prostorije upisane u listu nepokretnosti katastrarska opština Novi Bar, da Ministarstvo izvrši adaptaciju i opremanje prostorija koristeći finansijska sredstva MIDAS 2 i IPA III projekta i drugih donatorskih projekata-ističe se u dokumentu.
Stigle vage, nema priključaka
Po Informaciji Crna Gora ima 46 planiranih lokacija za prvi iskrcaj ribe koje tek treba privesti namjeni, dok je Ministarstvo poljoprivrede kroz kredite kod Svjetske banke, na međunarodnom tenderu ugovorilo izgradnju i isporuku prvih deset elektronskih uređaja za vaganje ribe, proizvodnju leda i elektronsko izvještavanje o ribolovnim aktivnostima.
Piše da je Vlada zato u julu prošle godine obavezala sve institucije da hitno obezbijede saglasnosti i pripremne radove za dovođenje elektro i vodovodnih priključaka na deset lokacija za iskrcaj, ali da nadležni ove priključke Ministarstvu poljoprivrede - nisu obezbijedili.
-Na lokaciji Marina Budva nije dozvoljen prolaz neophodne mehanizacije za postavljanje fabrikovane betonske podloge, te je lokacija jako upitna za realizaciju, iako je prepoznata u svim nacionalnim dokumentima i od strane Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom dobijena saglasnost za privođenje namjeni.
Na svim lokacijama nema izvođenja građevinskih radova, već se isključivo radi na postavljanju fabrikovanih elemenata koji po ugradnji čine jednu cjelinu.
Ministarstvo je radilo na određivanju lokacije na rijeci Bojani koja bi bila pogodna, budući da na ovom području Opštine Ulcinj ribolov obavlja veliki broj malih privrednih ribolovaca sa čamcima dužine do 10 metara bez adekvatnih uslova, s toga je Morsko dobro Izmjenama i dopunama Programa privremenih objekata, u zoni desni rukavac rijeke Bojane Gornji Štoj, utvrdilo i namijenilo za potrebe ribarstva, čime je predviđena izgradnja privremenog montažno-demontažnog objekta za potrebe ribarstva-ističe se u informaciji.
Foto: Arhiva Feral.bar
Ministarstvo poljoprivrede je zatražilo da im Vlada ovo mjesto dodijeli bez naknade za korišćenje, dok bi prava i obavaze uredili sporazumom sa Morskim dobrom.
Oni navode da Crna Gora u procesu EU integracija, do kraja godine planira zatvaranje najmanje šest pregovaračkih poglavlja, među kojima je i ono vezano za ribarstvo te da je u tom sektoru zabilježen izuzetan napredak zbog donošenja Strategije razvoja sektora ribarstva 2024 - 2029. godine, uz akcione planove za sprovođenje Zakona o morskom ribarstvu, akvakulturi i strukturnim mjerama i državnoj pomoći u ribarstvu i akvakulturi...
Ribari još u problemu
Navodi se da za puno stupanje na snagu ovih zakona i primjenu mehanizama ZRP, Crna Gora mora obezbijediti neophodnu i nedostajuću infrastrukturu, implementirati nove mehanizme, omogućiti primjenu zakona i novih pravila ribolova, monitoringa, kontrole, stavljanja na tržište, tj. pripremiti se u najkraćem roku.
-U administrativnom dijelu sektora ribarstva trenutno posao obavlja ukupno 11 zaposlenih, od kojih su tri inspektora za morsko ribarstvo, što predstavlja veliku opterećenost zaposlenih i evidentan nedostatak administrativnih i tehničkih kapaciteta za sprovođenje politika u sektoru ribarstva i implementaciju svih započetih aktivnosti.
Stoga Crna Gora mora u što kraćem roku posvetiti posebnu pažnju jačanju administrativnih kapaciteta za primjenu novog zakonodavnog okvira, obezbijediti nedostajući prostor i drugu tehničku opremu kako bi se osigurala puna primjena novog zakonodavnog okvira u sektoru ribarstva-ističe se u informaciji.
Da problemi u ovom sektoru postoje, proljetos je iskazalo i 119 ribara u dopisu Vladi i više institucija, kojim su najavili da planiraju da blokiraju morski saobraćaj kroz Boku Kotorsku jer im je poslovanje ugroženo.
Do blokade nije došlo jer su predstavnici ribara i ministar poljoprivrede Vladimir Joković imali sastanak početkom septembra, kada im je obećano da će se formirati radna grupa od Ministarstava pomorstva, finansija, ekonomskog razvoja i Morskog dobra, kako bi se njihovi problemi riješili.
Ribari su tražili i poreske olakšice i novčanu pomoć, ali je predsjednik Nacionalnog udruženja proizvođača ribe Marko Kise sredinom novembra kazao da radna grupa još uvijek nije formirana, pa će tražiti od EU da ne zatvaraju poglavlje 13 - dok im država ne riješi sve probleme.
Brodovi stari, ima i krivolova
Prosječna starost ribarskih brodova u Crnoj Gori je gotovo 32 godine, na njima je nedovoljan nivo bezbjednosti dok na obali postoji manjak infrastrukture za iskrcaj i nizak nivo prerade ribe, neorganizovano tržište, neobučene posade i radna snaga, visoke cijene ribe, pad potražnje van turističke sezone, ugrožavanje kvaliteta vodene životne sredine, krivolov, nedostatak strategije razvoja, stručnjaka i investicija...
To su samo neki od problema ribarskog sektora koje Vlada pokušava da ispravi Strategijom razvoja sektora ribarstva od 2024. do 2029. godine, koja je usvojena prošle godine. Sprovođenje ovog dokumenta u narednih pet godina koštaće 26.515.000 eura.
U njemu piše i da ne postoji cjeloviti nadzor i kontrola, pa se osim domaćeg krivolova, bilježe i ulasci stranih ribarskih brodova u teritorijalno more države.
Dodaje se i da ribarstvo nije veliko niti po broju plovila, ribara, uzgajivača ili prerađivača, a ni po broju zaposlenih, dok je udio tog sektora u ukupnom BDP-u manji od 0,5 odsto, odnosno do 12 miliona eura godišnje.
