.jpg)
Lalić, Podpečen Brajković i Širola Pean: Darovitost traži razumijevanje
Izvor: Radio Kotor
Autorka: Sanja Čavor
Foto: Radio Kotor /S.Č.
Darovitost nije samo visok koeficijent inteligencije, već spoj sposobnosti, kreativnosti, radoznalosti i osobina ličnosti koje omogućavaju djetetu da dosljedno ostvaruje iznadprosječne rezultate, kazala je za Radio Kotor i novo izdanje emisije “Nedjeljni razgovor” magistra primarnog obrazovanja i direktorka Osnovne škole „Ivana Zajca“ iz Rijeke, Kristina Lalić.
Ona je sa Marinom Podpečen Brajković iz Centra za poticanje darovitosti (Rijeka) i Majom Širolom Pean, voditeljkom hrvatske nastave u Crnoj Gori, u Tivtu prošlog mjeseca održala radionicu na temu “Rad s potencijalno darovitim učenicima”.
Današnji, savremeni pristup podrazumijeva da je za procjenu darovitosti kod djece važno kombinovati testove, posmatranje i razumijevanje djetetovih interesa.
Neki učenici/e se, napominju sagovornice, izdvajaju po kreativnosti, empatiji, radoznalosti, smislu za humor, logičkom mišljenju ili umjetničkom izražavanju.
One su ukazale i na brojne zablude, poput one da su darovita djeca uvijek odlični/e učenici/ce.
-To nije nužno tačno. Imamo primjere genijalnih umova, kao što je Nikola Tesla, čiji školski uspjeh nije pratio njegov talenat i potencijale-navode gošće i pojašnjavaju primjere ponašanja koja mogu ukazivati na darovitost kod djeteta.
To su da brzo uči i lako usvaja nova znanja, postavlja puno pitanja i kritički promišlja, pokazuje izraženu empatiju, samostalno istražuje teme koje ga zanimaju, ima neobične uvide, maštovite ideje ili izražen smisao za humor.
-Učitelji/ce su prvi/e koji/e svakodnevno prate djecu, njihove interese, ponašanje i stil učenja.
Oni mogu prepoznati darovitost i uz podršku školskog tima izraditi individualni kurikulum koji djetetu omogućava dalji razvoj-napominje Lalić.
Hrvatska je, ocjenjuje, u posljednjih nekoliko godina napravila veliki iskorak, od izdavanja smjernica 2022. godine do donošenja Pravilnika o radu sa darovitima 2024.kojim su škole obavezne da formiraju stručne timove za identifikaciju i podršku darovitim učenicima/ama.
Naše sagovornice konstatuju da, veliki broj učenika/ca u razredu, nedostatak vremena za individualni pristup, kao i nedovoljna edukacija nastavnog kadra, često otežavaju sistemski pristup.
-Danas je djeci teško zadržati pažnju. Naviknuta su na brze podražaje, a empatije je sve manje. Učitelj/ca mora balansirati između potreba sve djece, što nije lako-kazala je Podpečen Brajković, edukatorka poznata po uvođenju metoda brzog čitanja i naprednih strategija učenja u hrvatski obrazovni sistem.
Veliku ulogu u prepoznavanju darovitosti imaju i roditelji. Međutim, kako ističu sagovornice, saradnja škole i porodice nije uvijek jednostavna.
-Imala sam slučaj gdje su roditelji odbili dodatno testiranje svog djeteta, jer nisu željeli da se izdvaja.
S druge strane, neki roditelji postavljaju nerealna očekivanja, što može stvoriti ogroman pritisak i frustraciju kod djeteta-rekla je ona.
Upravo zato, smatraju, važno je voditi otvoren dijalog sa roditeljima, edukovati ih i zajedno tražiti balans između podrške i mogućeg opterećenja.
-Ovakvi susreti su dragocjeni, jer omogućavaju razmjenu znanja i primjera dobre prakse- poručile su gošće programa Radio Kotora.
