.jpg)
Mustafić: Žrtve zaslužuju barem ime ulice (VIDEO)
Izvor: Vijesti
Autorka: Marija Pešić
Foto: Naslovna memorijalni skup 2. aprila 2025. u Baru/Feral.bar
Dodijeliti ime “Žrtava barskog masakra” jednoj od barskih ulica je najmanje što lokalna uprava može uraditi da oda počast žrtvama tog zločina i osudi ubijanje civila u tom gradu.
To je početni korak ka memorijalizaciji masovnog ubistva, u toku je i priprema naučnog simpozijuma, a podnijeće se i inicijativa za podizanje spomen-obiježja.
To je “Vijestima” kazao Suljo Mustafić, predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, komentarišući inicijativu advokata Kolje Camaja i građanskog aktiviste Aleksandara Saše Zekovića.
Oni su takav predlog barskoj opštini predali u aprilu ove godine, a o njoj će Savjet za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova u Skupštini opštine Bar (SO Bar), kako saznaju “Vijesti”, odlučivati iduće sedmice.
Prvih dana aprila, 1945. godine, u mjestu nekadašnjeg Monopola duvana se nalazila skupina od više stotina nenaoružanih mladića, regruta sa Kosova, iz više tamošnjih gradova.
Većina ih je bila albanske, jedan broj bošnjačke i nekih drugih nacionalnosti.
Prisilno su mobilisani i dovedeni, da bi, navodno, išli dalje u završne operacije oslobađanja nekih područja na kojima su se još vodile oružane borbe.
Kod Monopola duvana, preko Pristana, zatim u Novom Baru, barskom Polju, Zaljevu, Starom Baru i drugim lokacijama, te po okolnim brdima, bez suđenja, oni su strijeljani “nenaoružani i goloruki”, a samo rijetki su preživjeli uz pomoć Barana koji su u svojim domovima ponudili sklonište.
-Barski masakr je težak zločin koji su počinile jugoslovenske partizanske jedinice nad golorukim civilima prije 80 godina-istakao je Mustafić i dodao da je “to velika sramota i za svaku osudu, jer ubijanje nedužnih i golorukih mladića, regruta sa Kosova, na silu interniranih i dovedenih u Bar, se ničim ne može pravdati”.
Još manje se može pravdati višedecenijsko ćutanje o tom događaju, smatra on, kao i činjenica da njihove kosti leže na neobilježenim mjestima i u masovnim grobnicama o kojima se uglavnom ništa ne zna, sem o onima koje su po lokalnim brdima mještani obilježili.
Svaka nedužna žrtva, bilo koje vjere ili nacije, zaslužuje puno poštovanje i pijetet, misli Mustafić, a u ovom slučaju je riječ o stotinama nedužnih civila.
Podsjetimo da smo tog dana, na dostojanstven način, odali poštu nevinim žrtvama, zajedno sa nekim potomcima porodica žrtava i ambasadorkom Republike Kosovo-ispričao je “Vijestima” Mustafić.
Skupu su prisustvovali i gradonačelnik Ulcinja Genci Nimanbegu, poslanik Ilir Čapuni i druge ličnosti.
Međutim, od predstavnika Opštine Bar niko se nije odazvao na njihov poziv, iako im je, tvrdi Mustafić, uredno i na vrijeme upućen, što je njih začudilo.
Tada su ispred Albanskog savjeta i Bošnjačkog vijeća najavili da zajednički pripremaju i naučni simpozijum gdje će kompetentni stručnjaci i naučnici iz regiona, na temeljan i sistemski način baviti ovom temom i uz objektivan, istoriografski i naučan pristup govoriti i pisati o ovom tragičnom događaju.
-Vjerovatno će biti pokrenuta i inicijativa za postavljanje spomen-obilježja u krugu Barskog monopola, na mjestu gdje je masakr započeo-istakao je.
Naučni sud o barskom masakru, sa istorijske distance od osam decenija, vjeruju oni, biće oslobođen bilo kakve pristrasnosti, dnevnog politikanstva ili naklapanja.
-Samo puna istorijska istina i dokumentovane činjenice mogu rasvijetliti ovu temu i dati doprinos objektivnom suočavanju sa prošlošću.
Mislim da nam je takav pristup neophodno ljekovit, kada je i ova dugo skrivana tema u Baru, u pitanju, ali i kada se druge slične teme u Crnoj Gori i u regionu pokrenu ili otvore.
Međutim, ono što u Baru jeste vidljivo i uočava se vrlo bjelodano, da se u nazivima ulica gotovo ne prepoznaje multietničko i multivjersko nasljeđe Bara, da je vidljivo odsustvo značajnih Barana, ličnosti iz bošnjačke i albanske lokalne tradicije i istorije-kazao je Mustafić.
Memorijalni skup 2. aprila 2025. u Baru, foto: Feral.bar
On navodi da jedan broj, gotovo simboličan, tih imena značajnih ličnosti ima svoje ulice, ali su uglavnom u predgrađu, u nekim zabačenim dijelovima, a neka su i pogrešno napisane, i dodaje da je svojevremeno bio potpisnik i pokretač inicijative gdje je navedeno petnaestak ličnosti i biografija, i iz prošlosti Bara, ali i drugih od opšteg i šireg kulturnog značaja, poznatih graditelja, humanista, društvenih pregalaca, prosvjetnih radnika, zadužbinara i dobrotvora.
Tada su naveli njihove zasluge, jer su dali izuzetan doprinos razvoju Bara, neki ga čak i obilježili, pa se njihova imena i danas spominju u lokalnoj tradiciji, naglašava Mustafić i podsjeća da je od toga tadašnji Savjet prihvatio svega dva ili tri imena, “gotovo i ne mareći, ni za istoriju ili humanizam, niti za kulturnu tradiciju Bara”.
Smatra da je vidljivo je da i tada, a tako i danas u Savjetu za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova SO Bar nema niti jednog kompetentnog predstavnika bošnjačke i albanske zajednice u Baru, što, kako kaže, dovoljno govori samo po sebi.
I više od toga, navodi on, time se krši Ustav, član 79 i Zakon o manjinskim pravima (članovi 26. I 28.), koji propisuju jasnu obavezu lokalnih uprava o djelotvornom učešću manjinskih zajednica, gdje su lokalne uprave u obavezi da konsultuju vijeća manjinskih naroda, prilikom donošenja važnih odluka koje se tiču manjinskih naroda i njihovog nasljeđa i kulture, a propisuju i obavezu da, kroz ove lokalne organe, moraju biti uključeni predstavnici manjinskih naroda.
-Radi se dakle o kršenju prava na djelotvorno učešće u donošenju odluka u organima lokalne samouprave, kao i u njihovom kreiranju i davanju saglasnosti na iste-poručuje Mustafić.
Zaključuje da se nadaju, “jer bi bilo krajnje vrijeme” da će lokalna uprava u Baru, u komunikaciji sa njihovim vijećima ovu dosadašnju lošu praksu ispraviti.
Još manje se može pravdati višedecenijsko ćutanje o tom događaju,kao i činjenica da njihove kosti leže na neobilježenim mjestima i u masovnim grobnicama o kojima se uglavnom ništa ne zna, sem o onima koje su po lokalnim brdima mještani obilježili.
