Bar, Crna Gora
16 Jul. 2025.
post-image

UNESCO ukazao na haos, u državi se „češu“ po glavi

Izvor: Pobjeda

Autor: Jovan Nikitović

Foto: Naslovna Feral.bar

Nakon što je Pobjeda u nedjelju, 6. jula, objavila detalje izvještaja Centra za svjetsku baštinu, ICOMOS-a i ICCROM-a, u kojem je iskazana oštra kritika na račun državnih organa Crne Gore koji ne ispunjavaju obaveze u vezi sa zaštitom područja Boke Kotorske, ovih dana iz „zimskog sna“ počelo je i buđenje Savjeta za upravljanje područjem Kotora.

Istovremeno je, kako saznaje Pobjeda, počelo i naglo komešanje unutar odgovornih institucija i među donosiocima odluka, a posebno su bili uznemireni investitori kojima je prijetilo da zaustave svoje građevinske projekte za koje su već dobili sve saglasnosti i dozvole.

Pored nefunkcionalne Nacionalne komisije za UNESCO, Savjet za upravljanje područjem Kotora, naime, za godinu sastao se samo tri puta, iako im zakonska obaveza nalaže da sjednice moraju da održavaju najmanje jednom mjesečno.

Posljednji put Savjet se sastao 20. marta, kako bi članovi razgovarali o Menadžment planu, formiranju Radne grupe za reviziju tog dokumenta, ali i o posjeti Savjetodavne misije UNESCO-a krajem februara ove godine.

Mic po mic

Tek ovih dana, kako saznaje Pobjeda, jedni drugima preko poruka javljaju kako bi trebalo ponovo da se sastanu da vide što će sa revizijom Menadžment plana, a podstaknuti negativnim izvještajem UNESCO-a u kojem se, podsjetimo, dokumentuje hronična neefikasnost, institucionalna neusklađenost i ozbiljna prijetnja izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti (OUV) Kotora - uz zahtjev za hitan moratorijum na gradnju i korjenite zakonodavne i planske reforme. UNESCO u izvještaju, dakle, traži zabranu gradnje u Kotoru, ali i u takozvanoj bafer zoni u koju spadaju Tivat, Herceg Novi i jedan manji dio opštine Cetinje.

Ako se preporuke iz ovog izvještaja ne sprovedu do 1. februara 2026. godine, kako ističu iz UNESCO-a, Kotor bi mogao biti suočen sa najtežom međunarodnom mjerom: upisom na Listu svjetske baštine u opasnosti.

Višegodišnje kašnjenje u reviziji Menadžment plana za članove Savjeta, reklo bi se, nije baš neki urgentan problem.

Nakon što je Savjet formiran početkom ljeta prošle godine, uoči lokalnih izbora u Kotoru, prvu sjednicu održali su 13. avgusta, a sljedeća je bila planirana za 13. septembar, ali je odložena, kako su ranije potvrdili izvori Pobjede, zato što je predsjednik Savjeta Vladimir Jokić bio prezauzet kampanjom za lokalne izbore.

Foto: Media Biro

Drugu sjednicu održali su 23. januara ove godine, a treću 20. marta.

I dok su se u januaru tek dogovarali na koji način da rade reviziju Menadžment plana, a potom taj obiman posao pokušali da rade i preko mejla tako što bi jedni drugima slali ideje i prijedloge, u martu su se dogovarali o formiranju Radne grupe za reviziju.

Posljednjoj sjednici prisustvovali su predsjednik Savjeta Vladimir Jokić i članovi dr Ilija Lalošević, mr Dobrila Vlahović, Miloš Petričević, Marija Novaković i Stevan Kordić, kao i sekretarka Sekretarijata za urbanizam, stanovanje i uređenje prostora Jelena Franović i predstavnica Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine Milka Pasković.

Najviše su, sudeći prema zapisniku u koji je Pobjeda imala uvid, raspravljali o posjeti Savjetodavne misije UNESCO-a, koja je u Kotoru boravila od 26. do 28. februara, ali i o nekoliko lokacija koje je Savjetodavna misija obišla tokom svoje posjete u februaru i na koje, zbog ugroženosti, treba posebno obratiti pažnju.

Jokić je kazao da „može da da nezvaničnu informaciju o tome da će izvještaj Savjetodavne misije biti relativno pozitivan i da će se preporuke većinom odnositi na završetak Menadžment plana, izmjenu određenih zakonskih rješenja i modele kako da se broj HIA koje se sad šalju prema Centru za svjetsku baštinu u Parizu smanji“.

Dobrila Vlahović se takođe osvrnula na pomenutu posjetu UNESCO-a i objasnila da je „posjeta bila veoma dinamična, uspješna i korisna za Crnu Goru, i da se zvanični izvještaj očekuje za 6-8 nedjelja“.

Na sjednici je konstatovano da Menadžment plan „treba biti primjenljiv operativni dokument koji će biti osnova za dalje dejstvo Savjeta i razvoj grada“.

Odlučeno je da će koordinator biti Ilija Lalošević, a dogovorili su se i o formalnostima o formiranju Radne grupe za reviziju.

Da sačekamo

Radnu grupu za reviziju Menadžment plana, umjesto Minitarstva kulture, fomirala je Opština Kotor tek početkom maja, a čine je dr Ilija Lalošević, dr Stevan Kordić, mr Dobrila Vlahović, mr Miloš Petričević, mr Marija Novaković, mr Aleksandra Kapetanović, Jelena Saulačić, Teodora Ostojić, Marija Proročić, Milica Manojlović, Marijana Davidović, Aleksandra Ivanović, Sofija Hajrizaj i Milka Pasković.

Nijesu se mnogo obazirali na to da, shodno zakonu, članovi Savjeta za upravljanje područjem Kotora treba samo da koordiniraju reviziju Menadžment plana, a ne da budu i u Radnoj grupi, što je potvrdila i Uprava za zaštitu kulturnih dobara, pa će ovako dio članova istovremeno raditi na reviziji i koordinisati taj posao.

U Rješenju o formiranju Radne grupe naveli su da imaju šest mjeseci da završe reviziju Menadžment plana Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora.

 Kako tada, tako danas. Izvori Pobjede tvrde da se nije mrdnulo sa početne tačke, te da se tek ovih dana članovi Savjeta dogovaraju da se ponovo sastanu i vide kako dalje da rade.

Foto: UCG

U međuvremenu sat otkucava, rok za završetak Menadžment plana i obimnih reformi je 1. februar naredne godine, a ovih dana trebalo bi da bude objavljen i izvještaj Savjetodavne misije UNESCO-a.

Na sve to, predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić gleda kao na „jedan proces“. Gostujući na TV Vijesti, Jokić je kazao da je nacrt odluke UNESCO-a diskutabilan u mnogim stvarima jer se traži blokada projekata koje je grad odobrio od 2023. godine.

- Da sačekamo da se to usvoji, da sačekamo komunikaciju sa UNESCO-om, da sačekamo ovaj izvještaj, ove misije koja je bila u Kotoru prije nekoliko mjeseci, pa da onda vidimo što ćemo sa tim i kako ćemo.

 Nije to nešto što je danas stupilo na snagu. Dakle, to će sada biti jedan proces – kazao je Jokić.

Na njegovu žalost, nacrt je usvojen, sa malim izmjenama.

Gradnja mora da se zabrani, a ako je sve samo „proces“ – kako to tumači predsjednik opštine Kotor – onda je i gubitak svjetske baštine takođe samo jedna faza.

No, UNESCO ovoga puta nije ostavio prostor za opuštena tumačenja ni birokratsku zbrku: datum je precizan, zahtjevi konkretni, a posljedice vrlo stvarne.

Ako se za sedam mjeseci ne obezbijedi funkcionalan menadžment, ne obustave sporni projekti i ne usklade svi zakoni i planovi – Kotor neće biti žrtva međunarodnih kriterijuma, već domaće nebrige.

A kad se izgubi povjerenje UNESCO-a, nijedna radna grupa i nijedna kasna sjednica više neće pomoći.

Pariz: Potvrđen zahtjev za obustavu gradnje na području Kotora, Tivta, Herceg Novog i Cetinja

Posljednji udarac u nastojanju opštinskih i državnih organa da opravdaju svoj nerad i nesprovođenje traženih reformi dogodio se prošlog četvrtka popodne, na zasijedanju Komiteta za svjetsku baštinu u Parizu, kada je potvrđen zahtjev iz nacrta izvještaja UNESCO-a u kojem je tražena zabrana gradnje na području Kotora, Tivta, Herceg Novog i jednog manjeg dijela Cetinja.

- Komitet za svjetsku baštinu zahtijeva od državne strane da obustavi svako dalje odobravanje novih građevinskih i razvojnih projekata unutar dobra i njegove zaštitne zone dok se zakonske, administrativne i institucionalne politike i planski okviri ne usklade i prilagode na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou, kako bi se obezbijedila efikasna zaštita Izuzetne univerzalne vrijednosti (OUV) dobra i njegovo proaktivno i djelotvorno upravljanje – navodi se u zaključku izvještaja.

Zbog lobiranja Turske, Komitet je uklonio zahtjev da se zaustave svi projekti koji su odobreni od 2023. godine, uključujući i one za koje je UNESCO odobrio HIA studije (procjena uticaja na kulturnu baštinu).

Umjesto toga, Komitet od države traži da sprovede procjenu kumulativnog uticaja svih pojedinačnih projekata koji su od 2023. godine ocijenjeni putem zasebnih HIA, sa ciljem identifikovanja odgovarajućih mjera ublažavanja za eventualne negativne uticaje na Izuzetnu univerzalnu vrijednost (OUV) dobra.

Država ovu procjenu treba da dostavi Centru za svjetsku baštinu na razmatranje.

Tokom rasprave o ovim tačkama, nakon što su predstavnici Turske najviše zbog sopstvenih interesa u području Boke Kotorske prilično nevješto lobirali protiv zaustavljanja gradnje u Kotoru, jedan od stručnjaka ICOMOS-a u podužem izlaganju obrušio se na crnogorske državne organe.

Još eksplicitnijim jezikom ukazao je na sve manjkavosti u odnosu Crne Gore prema zaštićenoj baštini na području Kotora, podsjećajući na činjenicu da je prethodni moratorijum na gradnju, uveden 2017. godine, trebalo da rezultira reformana i završavanjem obaveza.

Međutim, kako je rekao, to se nije dogodilo.