Nilović: Na Pagu predstavljena ljepota dobrotske čipke (FOTO)
Autor: Radomir Petrić
Foto: Privatna arhiva
Ljepota dobrotske čipke predstavljena je u njenom punom sjaju na Pagu u Hrvatskoj, na upravo okončanom XIV Međunarodnom festivalu paške čipke.
OJU Muzeji Kotor, koja četiri godine zaredom organizuje radionice posvećene izradi dobrotske čipke organizovala je odlazak grupe polaznica ovih radionica na ugledni hrvatski međunarodni festival nematerijalne kulturne baštine.
Među njima je bila i Baranka, odnosno Spičanka Tatjana Tanja Nilović, aktivistkinja zavičajnih NVO i Narodne kuhinje Bar.
Za Feral.bar Nilović prenosi dio impresija sa hrvatskog ostrva koje je širom svijeta poznato po čuvenoj paškoj čipki.
Na samom početku razgovora povlači jasnu razliku između paške i dobrotske čipke:
-Paška čipka se šije, a dobrotska se veze!-
Na festivalu je, dodaje, predstavljena dobrotska čipka rađena na ovim radionicama u organizaciji kotorskih „Muzeja”, a pored radova iz Crne Gore, u izložbenom prostoru Kneževog dvora predstavljena je i čipka iz Hrvatske, Italije, Belgije, Poljske, Slovačke, Bosne i Hercegovine i Slovenije.
Pored izložbenog dijela, održane su inspirativne kreativne i edukativne radionice koje su povezale tradiciju paške čipke s modernim izražajem, objavili su iz OJU Muzeji Kotor.
-U oktobru prošle godine sam se prijavila za radionicu izrade dobrotske čipke, sve do aprila, koliko je trajala, putovala sam iz Bara u Kotor.
Prijavila sam se bila i pretprošle godine, ali, zbog obaveza tada nisam mogla pohađati radionicu, a željela sam da je završim.
Naše učiteljice-instruktorke, rekle su nam tada da nas pozivaju na Pag, rado smo se odazvale pozivu-priča Nilović.
Na pitanje koliko je komplikovano naučiti ovaj vez, naša sagovornica odgovara da sve zavisi koliko je spremna vezilja:
-Ako je iole upućena da radi sa iglom, ili ima smisla za vez-ide brže, svakako nije nešto što se ne može naučiti.
Pri tome, treba znati da se dobrotska čipka radi ušicama od igle-okrene se igla naopako, tako da njen vrh udara u prst.
Zbog toga osjetljivije vezilje nose naprstak, kako bi se spasile bola od uboda.
Veze se isključivo po jakom suncu, da biste imali bolji pregled i bili usredsređeni na rad, jer morate da brojite, da bi rad imao simetriju- ukazuje naša sagovornica.
Što se motiva dobrotske čipke tiče, kaže da danas sve zavisi od mašte same vezilje.
- Ranije su to obično bili samo geometrijski oblici, sada se po slobodnoj volji rade različite minijature.
Ovaj vez je generacijama prenošen u porodicama dobrotskih i bokeških pomoraca, to su mogle da rade samo bogate žene u Boki, da ostaju kući i da vezu čipku.
Sve donedavno, vez dobrotske čipke je u Kotoru znala samo Nada Radović, koja je željela da svoje znanje prenese na ostale žene, i onda su krenule radionice OJU Muzeji Kotor.
Ja sam se uključila iz Bara, jer imam ljubav prema ručnom radu, i zato što se slična kordela u Spiču našivala na košulju koja je dio nošnje, to je bio moj motiv-dodaje Tanja Nilović.
Paška čipka i te kako je zastupljena na narodnoj nošnji mještanki na ovom ostrvu, dodaje naša sagovornica:
-Tamo smo imali radionice, pa smo mogli da uporedimo naše i njihove “proizvodne procese” na licu mjesta.
Na Pagu čipku šiju na kušinu-jastuku, i to tako što sjede na malim stolicama kako bi imale što bolji uvid u rad.
Inače, kako su nam domaćini na festivalu rekli, na Pagu su pašku čipku počele da šiju časne sestre u samostanu sv. Margarite, koje su edukovale i druge žene na ostrvu da i one počnu.
Važilo je, kazali su nam i to, pravilo da samo njegovane ruke mogu da šiju pašku čipku, odnosno, da ruke ogrubjele od fizičkog rada ne mogu da je rade, uostalom, kao i kod dobrotske čipke.
I te časne sestre koje su šile pašku čipku su bile iz imućnih porodica, pa njima nije bilo potrebe da rade teže fizičke poslove, već su bile posvećene samo šivenju.
Koliko je paška čipka bila cijenjena, kao i njihova škola šivenja uopšte, koja je u njihovim porodicama prenošena generacijama, najbolje govori podatak da su ih zvali čak sa bečkog Dvora, da ih uče da šiju pašku čipku.
2009. godine paška čipka uvrštena je na listu nematerijalne kulturne baštine UNESCO i upisana u registar UNESCO-kazala je Tanja Nilović.
Razgovor za Feral.bar završila je porukom da joj je boravak na Pagu bio pokretač za novi projekat, “da nastavim ovu priču jednom baš lokalnom spičanskom temom”.
.jpg)