Arhiv Kotor: Promovisan zbornik radova “Miloš Milošević i kulturna tradicija Boke”
Izvor: Radio Kotor
Autorka, foto: Tamara Vuković
Državni arhiv Crne Gore – Istorijski arhiv Kotor, u okviru manifestacije „Neđelja arhiva 2025“ organizovao je promociju Zbornika radova sa međunarodnog naučno-stručnog skupa „Miloš Milošević i kulturna tradicija Boke“ u izložbenom prostoru Istorijskog arhiva Kotor.
Prisutne je najprije pozdravila Tina Ugrinić, a zatim se obratio načelnik Istorijskog arhiva Kotor, Joško Katelan.
On je podsjetio da svijest o arhivistici i očuvanju arhivske građe u Kotoru datira još iz 15. vijeka, kada je Statutom grada bilo jasno određeno da svi spisi i dokumenti koji nastaju u radu javnih institucija, notara i sudova moraju biti čuvani na tri mjesta u gradu.
-Znači, već tada je bilo jasno koliko je važno i neophodno voditi brigu o dokumentima.
U 18. vijeku, u Kotoru je imenovan prvi, zvanični arhivista – Marin Vrakjen, koji je istovremeno bio i tumač za slavenski jezik.
Njega su imenovale mletačke vlasti, svjesne da je građa u neredu i da je bilo potrebno uvesti sistem kako bi se njome lakše raspolagalo.
A onda dolazi 1949. godina, kada je osnovan Državni arhiv u Kotoru – prva arhivska institucija u Crnoj Gori.
Tada je djelovao kao samostalna ustanova, sve do 1992. godine, kada postaje jedan od odsjeka Državnog arhiva Crne Gore, u čijem sastavu je i danas.
Ovaj arhiv, po obimu i kvalitetu građe, izuzetno je važan za Crnu Goru. Građa datira od prije sedam vijekova – počev od 1309. godine, iz koje imamo naš najstariji dokument, pa sve do savremenog doba.
Ovdje su je ostavljali različiti nosioci vlasti koji su u gradu boravili kroz istoriju. Uvijek smo se trudili – i mi danas, i naši prethodnici – da tu arhivsku građu približimo javnosti, učestvujući na naučnim skupovima.
Presudnu ulogu u tome imao je upravo dr Miloš Milošević – najistaknutiji arhivista ove institucije. On je bio stožer oko kojeg se sve to okupljalo u ovom gradu-kazao je Katelan.
Direktor Državnog arhiva Crne Gore Danilo Mrvaljević istakao je da je dr Milošević svojim djelom rekao sve o sebi još za života.
-Njegovo djelo i dalje živi – ne samo u oblasti arhivistike, već i u istorijskoj nauci i pozicioniranju naše institucije, kako u tadašnjoj Jugoslaviji, tako i na međunarodnom planu.
Arhivi su riznice pamćenja jednog naroda i prostora. Jedna naša koleginica, sada u penziji, voljela je da kaže da je Državni arhiv kruna državnih institucija.
Arhivi čuvaju istinu i identitet prostora – važno je to i za nas i za generacije koje dolaze. Ako ne znate prošlost, ne možete imati svijetlu budućnost.
Sva ta vrijedna građa – od vremena kotorskog Senata, preko Njegoševog doba, pa do današnjeg dana – čuva se u našim fondovima.
Mislim da značaj arhiva, ali i značaj dr Miloša Miloševića, najbolje razumiju ljudi koji su radili sa njim, njegovi prijatelji i saradnici, kao i šira javnost, koja je kroz njegov rad shvatila koliko je arhivist važan-rekao je Mrvaljević.
Urednica Zbornika, Snežana Pejović, navela je da, uprkos što se objavljivanje Zbornika neočekivano produžilo, na kraju je zadovoljna postignutim rezultatom.
-Zajedničkim snagama stručnoj, naučnoj, ali i široj javnosti ponudili smo novu, sadržajno bogatu i tehnički kvalitetno urađenu bibliografsku jedinicu.
Na skupu održanom 1. i 2. juna 2023. godine učestvovalo je 30 predavača.
Plan je bio da Zbornik bude objavljen između dva naučna skupa, ali su se rokovi produžavali. Krajem decembra 2023. Državni arhiv me imenovao za urednicu.
Pored zalaganja, tri autora nisu dostavila radove, pa Zbornik sadrži 27 naučnih i stručnih radova.
On je koncipiran tako da prati tok skupa – radovi su objavljeni redosljedom izlaganja i grupisani u četiri tematske sesije.
U Uvodnoj riječi uredništva predstavljeni su pozdravni govori i ukratko objašnjena koncepcija Zbornika i tok njegove pripreme-kazala je, između ostalog, Pejović.
- Tagovi:
- Kotor
- Promocija
- Arhiv
- Miloš Milošević
.png)
