.png)
Problemi se množe pod svjetlima kazina: Bar šampion na primorju po broju kladionica
Izvor: Vijesti
Autorka, foto: Marija Pešić
Prema podacima Uprave za igre na sreću Bar je po broju kladionica šampion među primorskim gradovima sa 64 objekta za priređivanje igara na sreću.
Odmah iza njega je Budva sa 61 kladionicom, dok je na trećem mjestu Herceg Novi sa 46.
Kotorani se, makar po broju objekata, kockaju nešto manje jer imaju 27 kladionica, a posljednje mjesto dijele Tivat i Ulcinj sa 22 kladionice.
U Crnoj Gori ima više od 1.100 objekata za klađenje i kockanje, a najviše ih je u glavnom gradu, skoro 350.
Objekti koji organizuju i nude igre na sreću nalaze se na nešto manje od 300 metara od dvije barske srednje škole, pokazuju Gugl mape.
Ipak, stanje na terenu potvrđuje da su ovi objekti od Ekonomsko-ugostiteljske škole i Gimnazije udaljeni samo par desetina koraka kada se prođe kroz otvoreni put u robnoj kući “Izbor”.
U najužem centru Bara postoji najmanje pet kazina i skoro duplo toliko kladionica.
To ne utiče samo na vizualni identitet grada, svakodnevni doživljaj multietničkog Bara, već građane, a posebno mlade, izlaže dodatnom riziku od bolesti zavisnosti koje izazivaju igre na sreću.
To tvrde sagovornici “Vijesti” i upozoravaju na dugoročne probleme koje ovakvo korištenje prostora može imati po društvo.
Svjetla kocarcnica koja obasjavaju centar grada noću simboličan su prikaz, misle oni, ponude sadržaja u Baru čija raznolikost evidentno nedostaje.
Mamci za razvijanje zavisnosti
Brine li lokalnu opravu ovakva situacija i raspolaganje prostorom ostaje otvoreno pitanje budući da iz Opštine Bar nijesu odgovorili na upit o toj problematici.
Da kockanje razara porodice misle i građani Bara sa kojima su “Vijesti” razgovarale a koji su, zbog svoje privatnosti i zbog toga što su i njihovi članovi porodica zavisnici od kockanja, željeli da ostanu anonimni.
“Kultura kockanja” u Baru je jedan od najvećih problema, smatra Jovana (pravo ime poznato redakciji), budući da su bolest zavisnosti od igara na sreću razvila tri člana njene porodice.
Kako je ispričala, mala sredina to hrani i dodatno ohrabruje, budući da se kroz lična poznanstva olakšava djeci i maloljetnicima da se kockaju i klade.
-Naš slučaj nije izolovan, svaka osoba iz Bara zna najmanje jednu porodicu koja ima problem sa nekim članom koji se kocka, to nije tajna.
Možda, čak, i svaka porodica u svom užem ili širem krugu ima problem sa nekim članom ili rođakom koji je zbog toga napravio problem svima-priča ona.
U detalje nije željela da ulazi, ali smatra da je posebno važno naglasiti da ne samo Barani, već većina građana Crne Gore, nema dovoljno svijesti o problemima koje izazivaju igre na sreću.
Ti problemi, iziričita je, uništavaju zdravlje i porodice.
Ona ne misli da je problem u tome gdje se objekti za klađenje i kockanje nalaze, već koliko ih ima i u kojoj mjeri su dostupni.
Svakako, dodala je, ne šalje se lijepa poruka time što je sam centar grada prepušten “mamcima za razvijanje zavisnosti”.
Druga sagovornica “Vijesti” je sa svime time saglasna i dodano naglašava ono što je primijetila na primjeru svoje porodice: uz kockanje u Baru cvjeta i tzv. “kamataški posao”, te je sve veći broj ljudi koji na ilegalan način omogućavaju pojedincima da njeguju ta stil života, a dodatno ugroze tuđi.
-Više puta smo imali situaciju da nam na vrsta dolaze kamataši zbog kockarskih dugova u porodici. Te ljudi svi znaju,
Bar je mali, nije tajna čime se bave, kao što nije ni velika tajna koliko su ljudi, posebno muškarci, zatrovani kockanjem-poručila je.
Predsjednica barskog udruženja “Roditeljska snaga” Sanja Smolović je, kako je kazala “Vijestima”, zabrinuta zbog prisustva velikog broja kazina i kladionica u centru grada, često u neposrednoj blizini škola.
-Djeca i mladi su svakodnevno izloženi tim sadržajima, što predstavlja ozbiljan rizik po njihovo zdravlje i razvoj-ocijenila je ona.
Navela je da su, upravo zbog toga, u saradnji sa Opštinom Bar nedavno organizovali aktivnosti radi prevencije bolesti zavisnosti.
-Kroz razgovor sa stručnjacima stavili akcenat na prevenciju i edukaciju kao ključne korake u zaštiti djece.
Time smo željeli da damo svoj doprinos i podstaknemo širu društvenu akciju-kazala je Smolović.
Identitet grada određuju sadržaji
-Identitet jednog grada određuju njegovi sadržaji. Zato svi treba da budu zabrinuti zbog toga što u urbanim sredinama dominiraju poslovni prostori u kojima se odvijaju svi oblici klađenja, kao i da se tokom obične šetnje gradom mogu vidjeti brojne reklame na javnim površinama i bilbordi čiji sadržaji pozivaju na klađenje.
Naše okruženje najbolje svjedoči o našim navikama i potrebama, dok djeca i mladi koja odrastaju u takvom ambijentu na podsvjesnom nivou prihvataju tako nametnute obrasce ponašanja- “Vijestima” je kazao profesor Neđeljko Đurović koji je prošao obuku stručnog i nastavnog osoblja o usvajanju i pripremi programa prevencije zavisnosti od kockanja u srednjim školama u Crnoj Gori.
Poseban aspekt ove problematike, smatra on, odnosi se na popularizaciju onlajn klađenja i činjenicu da je ono u proteklih pet godina raslo po stopi većoj od 25 odsto.
Elektronsko kockanje odvija se uz korišćenje elektronskih uređaja za komunikaciju kao što su telefoni, tableti i računari, pojašnjava on, i odvija se preko specijalizovanih sajtova, aplikacija za pametne telefone, društvenih mreža i video igrica čiji sadržaj uključuje kocku.
-S obzirom na to da je tim putem kockanje postalo pristupačnije i izloženost maloljetnika ovom štetnom uticaju znatno je narasla.
Iako iz Uprave za igre na sreću jasno saopštavaju da nije dozvoljeno reklamirati igre na sreću na način da se time podstiče učešće maloljetnika u njima, trenutno u našoj zakonskoj regulativi i dosadašnjoj praksi nemamo odgovarajuća rješenja za situacije u kojima se korisnici mobilnih usluga svakodnevno uznemiravaju putem plaćenih reklamama kojima se promovišu ili omogućavaju neki od vidova klađenja-smatra Đurović.
Uporedna iskustva, prema njegovim riječima, ukazuju da jasna zakonska određenja o sprovođenju tzv. “odgovornog kockanja” i zabrana promovisanja igara na sreću od strane javnih ličnosti, i to posebno vrhunskih sportista, predstavljaju neke od najznačajnijih mjera koje su dale određene rezultate.
Psihosomatski poremećaji i depresija
U sporadičnim istraživanjima među srednjoškolcima jasno se opažaju problemi koji nastaju kod mladih zbog kockanja.
Pored zanemarivanja svojih školskih i porodičnih obaveza, prestanka upražnjavanja slobodnih aktivnosti, anketirani učenici kod svojih vršnjaka koji upražnjavaju kockanje veoma lako zapažaju njihovu razdražljivost i manjak koncentracije, odnosno nedostatak pažnje u komunikaciji.
Kao najznačajnije probleme koji zbog kockanja nastaju kod mladih, prepričava Đurović, srednjoškolci prvo ističu stupanje u kontakte sa sumnjivim licima i moguće posljedične ucjene, pa tek onda porodične konflikte koji nastaju zbog kockanja maloljetnika.
-Kockanje, kao jedan od rizičnih oblika ponašanja kod mladih i definisani oblik nehemijske zavisnosti, kratkoročno izaziva psihosomatske poremećaje, dok nakon dužeg perioda može izazvati depresiju i probleme sa mentalnim zdravljem-istakao je.
Sistem i institucije ne čine dovoljno pa su potrebne konkretnije mjere i veća odgovornost svih, ocijenio je Đurović, jer djeca ne smiju biti prepuštena sama sebi pred ovako ozbiljnim izazovima.
Objekti u kojima se priređuju igre na sreću od obrazovnih ustanova moraju biti udaljeni najmanje 250 metara, napominje on, i tokom protekle godine putem medija ukazivano je na neispunjavanje ovog uslova u više crnogorskih gradova.
-Uz ovaj problem postoje i poteškoće koje se odnose na mogućnost povećanja intenziteta inspekcijskog nadzora u objektima za klađenje u blizini obrazovnih ustanova, pa bi zato bila veoma korisna zvanična informacija od Uprave igara na sreću o tome šta je urađeno po ovom pitanju-zaključio je.
Prihodi od kockanja sve veći
Koncesione naknade od igara na sreću i naknade za organizovanje nagradnih igara povećavaju se iz godine u godinu, a prethodna 2024. je bila rekordna, pokazuju podaci iz Izvještaj o radu Uprave za igre na sreću za minulu godinu.
Prihod po tom osnovu 2020. godine je iznosio 11.908.959 eura a naredne, 2021. već 14.228.237 eura.
Dva miliona više prihodovano je po tom osnovu 2022. godine, odnosno 16.272.716 eura, dok je već u 2023. ta brojka iznosila 22.352.550 eura.
Rekordni prihod ostvaren je prošle godine kada je od ovih nakanada prihodovano 33.812.130 eura.
