.png)
.jpg)
Jubilej: Dvadeset pet godina i stotinu brojeva časopisa “Matica” (VIDEO)
Foto: Privatna arhiva
Povodom jubileja časopisa za društvena pitanja, nauku i kulturu „Matica“-25 godina od objavljivanja prvog broja, Matica crnogorska je organizovala sinoć prigodan program.
Na promociji 100. broja i četvrt vijeka od njegovog pokretanja, govorili su utemeljivač i urednih prvih 100 brojeva Marko Špadijer, novi glavni urednik Dragan Radulović, članovi Savjeta časopisa Dragutin Lalović i Novica Samardžić, i predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović.
Tom prilikom, istaknuto je da se značaj časopisa Matice crnogorske ilustruje prije svega ugledom i prijemom u naučnoj, kulturnoj i intelektualnoj zajednici regiona, te brojem od preko 560 autora i saradnika iz zemlje i inostranstva.
-U Crnoj Gori je malo časopisa koji su uspjeli da u kontinuitetu traju, okupljajući sve veći krug saradnika, unapređujući kvalitet i interesovanje publike-ocijenjeno je sinoć.
Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović istakao je da je “Matica” neizostavni simbol ove ustanove, ali i savremene crnogorske kulture.
-Matica crnogorska 22. maja obilježava 32 godine postojanja, a svakako najprepoznatljiviji, modernim rječnikom kazano, brend ove ustanove, jeste časopis za društvena pitanja Matica.
Ova publikacija za proteklih četvrt vijeka uspjela je za crnogorske prilike, zadržati kvalitet i kontinuitet.
Imajući u vidu naš kolektivni mentalitet u Crnoj Gori, gdje se nešto uvijek relativno lako pokrene ili osnuje, a još prije razgradi ili uništi, jubilej 100. broja Matice je pokazatelj da u konkretnom slučaju nije bilo amaterizma, od koncepta do realizacije, tako da ovaj časopis čini aktivnu legitimaciju u savremenom crnogorskom izdavaštvu.
Zahvaljujući iskustvu i predanom radu na svakom broju časopisa njegovog glavnog i odgovornog urednika Marka Špadijera, danas možemo, bez bilo kakvog prigodničarskog pristupa, objektivno saopštiti da objavljeni brojevi Matice predstavljaju vrijednu zaostavštinu u crnogorskoj kulturi i nauci, s obzirom da su između korica na toliko naslova i stranica anticipirani tokovi i projekcije prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Crne Gore, mada je u bibliografiji ovog časopisa obuhvaćena i šira tematika, koja je po procjenama uredništva bila u funkciji spoznaje nepoznatih ili manje poznatih fenomena kod crnogorske čitalačke publike.
To je ujedno potvrda da časopis nije samo bio usmjeren prema stručnoj nego i široj javnosti, pri čemu treba ukazati na činjenicu da se u kontinuitetu bavio sadržajima od interesa za naše iseljeništvo, prije svega, onaj dio sa prostora nekadašnje Jugoslavije, o čemu svjedoči veliki broj saradnika ovog časopisa sa pomenutog područja-naveo je Jovović.
On je podsjetio da je u jednom od intervjua apostrofirao činjenicu da gotovo nema ličnosti iz društvenog života Crne Gore, odnosno intelektualca koji za proteklih četvrt vijeka nije objavio članak u ovom časopisu.
Razlog tako plodne saradnje sa ovim časopisom, ističe, treba tražiti u činjenici što je u njemu uvijek bila dobrodošla sloboda razmjene mišljenja i omogućena potreba za polemikom.
-Upravo kreativnim pristupom glavnog i odgovornog urednika časopis je bio otvoren ne samo za etablirane domaće i inostrane publiciste, kulturne i naučne radnike, već i za mlade autore koji su sticali afirmaciju objavljivanjem članaka u ovom časopisu.
Potvrdu navedenog kada su u pitanju mladi autori, možemo prepoznati u konkretnom slučaju, a tiče se moje malenkosti, s obzirom da sam kao apsolvent na Pravnom fakultetu, sada već davne 2000. godine, objavio prvi stručni članak, posvećen kultu svetog kneza Vladimira Dukljanskog.
Ova retrospektiva pruža mogućnost da se sagledaju određeni ljudi i događaji, uključujući i one autore kojima je sa ove vremenske distance neprijatna saradnja sa Maticom, iz raznih razloga, ideološkog ili nacionalnog konvertitstva, kao i ličnih pobuda, što je, ipak, njihov problem, s obzirom da je cjelokupno djelovanje Matice crnogorske bilo određeno i podređeno programskim smjernicama, statutarnim i zakonskim normama, što je bilo evidentno tokom minulih godina i decenija u uređivačkoj praksi ovog časopisa-dodao je Jovović.
On je istakao da je “Matica” prvi časopis u Crnoj Gori koji je započeo objavljivanje članaka u štampanoj i u elektronskoj formi na crnogorskom jeziku, prevashodno na jotovanoj verziji, “što je bila intencija uprave Matice crnogorske, čim su za to stvorene pretpostavke”.
-Takva percepcija crnogorskog jezika je, nažalost, i do danas ostala u manjini, jer se do danas iz raznih političkih i lingvističkih krugova unutar i izvan Crne Gore normiranje na jotovanoj verziji proglašava za anahronizam, pa čak i za crnogorski nacionalizam.
Crnogorski jezik je danas pravna i faktička realnost, uprkos i javnim i latentnim pritiscima tzv. jezičkih čistunaca, koji iza mantre jugonostalgije, odnosno nekadašnjeg srpsko-hrvatskog jezičkog standarda, žele da crnogorskom narodu ospore temeljno ljudsko pravo, da svoj jezik nominuju i normiraju nacionalnim imenom.
U ovom pogledu, Matica crnogorska nastavlja svoju misiju, da preko časopisa, kao i u ukupnoj svojoj izdavačkoj djelatnosti afirmiše i njeguje autentični iskaz crnogorskog jezika, ostavljajući mogućnost saradnicima da autonomno predlože uredništvu na kojoj od varijanti crnogorskog jezika žele da objave članak.
U spektru sličnih časopisa po nazivu i tematici, Matica je stekla status recentne bibliografske odrednice u crnogorskoj kulturi i nauci, s obzirom da mnogi stručni i naučni radovi ne samo u Crnoj Gori sadrže naslove članaka objavljene u ovom časopisu.
Za mnoge, naročito mlade kulturne i naučne radnike, časopis Matica predstavlja, uslovno rečeno, otvoreni horizont za interpretaciju novih saznanja, te sagledavanja i tumačenja društvenih pojava i procesa, s obzirom da su crnogorski autori u većem broju slučajeva zbog rigidno postavljenih kriterijuma i uređivačke politike inostranih časopisa, onemogućeni da objave radove koji primarno tretiraju crnogorske teme, istoriju, etnologiju, umjetnost i druge humanističke oblasti-kazao je Jovović.
Dosadašnja produkcija ovog časopisa, akcentovao je Jovović, predstavlja svjedočanstvo da su proučavanje crnogorske kulturne baštine, kao i varijeteta savremenog crnogorskog društvenog bića i dalje neiscrpan izvor novih istraživanja i interpretacija.
-Časopis Matica je ostvario svoju osnovnu funkciju jer je legitimisao ideju njegovih utemeljivača, da u granicama mogućeg bude supstitut hibernaciji, budžetskom parazitiranju ili ničim zasluženim institucionalnim komforom dobrog dijela kulturnih i naučnih ustanova u pogledu zaštite i unaprjeđenja crnogorskog nacionalnog i državnog identiteta.
Zato je Matica crnogorska preko ovog časopisa pokrenula svojevrsnu ediciju, u cilju svestranijeg upoznavanja različitih kategorija ljudi sa složenom strukturom crnogorskog društva u prošlosti i sadašnjosti.
Večerašnja promocija ovog jubilarnog broja prikazala je svu njegovu slojevitost, zbog čega smatramo da smo kao izdavači ne samo postavili standarde kada je u pitanju crnogorsko izdavaštvo, već i obezbijedili postojano mjesto u savremenoj crnogorskoj periodici.
To podrazumijeva da je časopis Matica neizostavno štivo za biblioteke, državne organe, prosvjetne i kulturne ustanove, naučne institucije, individualne istraživače, studente, kao i sva zainteresovana lica.
Časopis Matica je događaj u novijoj crnogorskoj kulturi, što je prepoznala i društvena zajednica, pa i u onom simboličnom smislu, preko izdavanja markice od strane Pošte Crne Gore, povodom ovog jubileja.
Doskorašnjem glavnom i odgovornom uredniku časopisa Marku Špadijeru u ime ove ustanove i u svoje lično ime želim da se zahvalim na predanom radu, koji zaslužuje da bude verifikovan najvišim državnim priznanjem – Trinaestojulskom nagradom.
Svojim znanjem i iskustvom njegov intelektualni angažman je i dalje potreban Matici crnogorskoj, a novom glavnom i odgovornom uredniku Draganu Raduloviću želim da ne samo zadrži, već i da unaprijedi postavljene standarde u izdavanju ovog časopisa, sa čijom djelatnošću će se javnost upoznati već u narednom, 101. broju Matice-poručio je Jovović.
Naziv časopisa „Matica“ izabran je zato što pojmovno i asocijativno sugeriše plemenitost, nastojanje da se bude u centru, aktivno jezgro ideja i ogledalo glavnog toka vremena, zapisao je u uvodnom tekstu prvog broja „Matice“ njen glavni i odgovorni urednik Marko Špadijer koji je u toj ulozi, predano i dosljedno, bio svih 25 godina.
– Htjeli smo da časopisom „Matica“ otvorimo forum za razne teme i stvaralačke izazove.
Istina, više smo dobili panoramu nego sukob ideja, ali mislim da se može zapaziti korelacija raznih naučnih, stručnih, kulturnih i drugih sadržaja i domena.
Vladajućem govoru populizma, netolerancije, jeftine politizacije i ideologizacije svih društvenih tema suprotstavili smo se dubljim i rafiniranijim bavljenjem crnogorskom društvenom zbiljom.
U njemu se prošlost i sadašnjost prepliću i međusobno dopunjavaju i pomažu da se fermentiraju kodovi crnogorskog kulturnog identiteta – zapisao je urednik godinama kasnije, kad se časopis utemeljio i postao kvartalno štivo od izuzetnog značaja za crnogorsku javnost, prije svega društvene nauke i književnost.
- Tagovi:
- Ivan Jovović
- Matica crnogorska
- Jubilej
- Časopis
