.png)
Udruženje pomorskih kapetana: Odustati od davanja brodova Crnogorske Barskoj plovidbi
Izvor: Vijesti
Autor: Siniša Luković
Foto: Crnogorska plovidba
Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore iz Kotora pozdravilo je odluku Vlade da da sagalost na zaduživanje državne pomorske kompanije Crnogorska plovidba (CP) iz Kotora za refinansiranje kredita zbog kojeg joj je Prva banka nedavno blokirala račun, ali je istovremeno i žestoko kritikovalo postupke resornog Ministarstva pomorstva (MP) i način na koji ono pokušava da riješi problem u poslovanju CP.
-Pozdravljamo najnoviju odluku Vlade za izdavanje saglasnosti da se CP zaduži kod domaće banke u cilju refinansiranja duga po dospjelom kreditu čime su se stekli uslovi za isplatu dnevnih operativnih troškova odnosno u održavanju likvidnosti kompanije.
Do ovoga je moralo doći mnogo ranije i nije se smjelo ići u javnost sa tim podacima jer je time učinjena šteta međunarodnom ugledu CP.
Za ovo držimo odgovornim MP-saopštili su iz Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore iz Kotora.
Vlada je na sjednici u petak usvojila “Informaciju o potrebi izdavanja saglasnosti na kreditni aranžman kompanije Crnogorska plovidba” i dala saglasnost da se ta kompanija u državnom vlasništvu zaduži kod Prve banke, u cilju refinansiranja duga po overdraft kreditu.
Prva banka AD Podgorica je prije nekoliko dana blokirala sve račune CP zbog neizmirenog duga po overdraft kreditu u iznosu od oko 400.000 eura. CP je aplicirala za refinansirajući kredit kod Prve banke, kojim bi izmirila dug po overdraft kreditu i odblokirala račune.
Ovaj kredit bi se odobrio sa rokom otplate od tri godine (36 mjeseci) i grejs periodom od tri mjeseca, na što je Vlada kao jedini vlasnik CP, dala saglasnost.
Iz izvršne vlasti su poručili da “imajući u vidu da CP usljed blokade tekućih računa, nije u mogućnosti da servisira operativne troškove (isplata zarada pomorcima, obavezne premije osiguranja, potrošnog materijala i sl.), kao i činjenicu da su svi ovi problemi u poslovanju prijavljeni ITF-u (International Transport Workers’ Federation), to je u narednim danima vrlo izvjesno zaustavljanje brodova u najbližoj luci, što posljedično indukuje enormno uvećane troškove”.
-Troškovi mogu eskalirati do te mjere da mogu ugroziti i vlasništvo CP nad njenim brodovima koji su vrijednosti cca 15 – 20 miliona eura.
Radi se o imovini izuzetno velike vrijednosti, a ova brodarska kompanija je u 100 % državnom vlasništvu.
U cilju izbjegavanja ovakvog scenarija, CP mora u roku od odmah odblokirati svoje račune, kako bi do kraja aprila mjeseca isplatila dio zarada pomorcima i spriječila zaustavljanje svojih brodova-objasnila je Vlada zašto daje saglasnost kotorskom brodaru da uzme refinansirajući kredit kod Prve banke.
MP je predložilo a Vlada prihvatila da Barska plovidba (BP) uzme u dugoročni zakup oba broda CP-a i da na ime zakupnine avansno kotorskoj kompaniji uplati million eura, od čega bi CP trebala da između ostaloga, vrati kredit Prvoj banci i tako izbjegne neposrednu opaosnost od uvođenja stečaja.
MP međutim, tada nije saopštilo više detalja kako misli da sprovede ovaj aranžman jer on suštinski, podrazumijeva da BP uzme brodove CP “Kotor” i “Dvedesetprvi maj” u tzv. bare boat charter (zakup golog broda – bez posade), a imajući u vidi visinu tih ulaganja i ozbiljnost posla, o njemu bi trebalo da se prethodno, saglase svi akcionari kompanije iz Bara.
Isto tako, ova javno saopštena namjeraVlade dodatno je otežala aktuelnom menadžmentu CP-a da do momenta preuzimanja brodova od strane BP, zaključuje ugovore o zapošljavanju brodova “Kotor” i “Dvadesetprvi maj” na tržištu.
U međuvremenu je Prva banka blokirala račun CP, a Barska još uvijek nij kotorskoj kompaniji avansno uplatila milion eura za bare boat charter njena dva broda.
Iz Udruženja pomorskih kapetana su prozvali MP da je svojim postupcima u vezi rješavanja problema u poslovanju CP-a, nanijelo štetu međunarodnom ugledu te komapnije.
Pozvali su Vladu da odustane od namjere za potpisivanjem ugovora o “poslovno tehničkoj saradnji” između CP i BP, a koji je MP u javnosti predstvilo kao “pokušaj spašavanj” kotorske pomorske kompanije.
-Ugovor o poslovno tehničkoj saradnji između CP i BP kako je objavljeno u informaciji MP, predstavlja izazov za inteligenciju svih onih koji se iole bave pomorstvom zbog svoje kako kompleksnosti, tako i komplikovanosti.
Mislimo da primjena tih predloga i njihovog operativnog funkcionisanja u budućnosti stvara dodatne problem, a što je bitno po našem mišljenju, problematika dugova kako i CP tako i BP se samo stavlja u „drugo pakovanje”.
Dakle, time se na dugi rok dovodi u opasnost postojanje kako CP tako i BP-poručili su iz Udruženja pomorskih kapetana.
Smatraju da ovaj aranžman ne donosi nikakvo dobro ni državnim finansijiama jer novac koji je Vlada kao garant vraćanja kredita za kupovinu brodova CP i BP od Kineza prije desetak godina u međuvremenu plaćala kineskoj Exim banci, “odavno potrošen i što se tiče CP i BP to je „proliveno mlijeko“.
-Za obje kompanije je bitno da imaju ili stvore neophodni „cash flow“ (gotov novac) za buduće poslovanje i sada se pitamo da li insistiranje države, kao povjerioca i kao akcionara, na povratku duga ne dovodi u pitanje baš taj neophodni 'cash flow' bez kojeg se ne može zamisliti komercijalna pomorska plovidba.
Zato se u pomorskom svijetu kaže 'cash is the king'-upozoravaju iz Udruženja kapetana.
Iznijeli su i nekoliko predloga za rješavanje problema sa CP i pozvali Vladu da ih razmotri- prvenstveno pretvaranje duga prema državi za rate kinskog kredita koje je umjesto CP platila Vlada, u kapital.
-Svima je poznato da država u slučaju CP, nastupa i kao akcionar i kao povjerilac tako da ona može da pretvori svoj dug u kapital i time postavi temelje da bi se moglo razgovarati o nekim šansama da CP preživi.
Pogrešno bi bilo misliti da je pretvaranje duga u kapital poklon CP. To je često način koji se, u poslovnom svijetu, upotrebljava za izlazak iz teške finansijske situacije.
Napominjemo da su šanse CP da vrati taj dug na kratkoročnom roku nikakve, a na dugoročnom vema male.
Ako država hoće da dobije natrag dio duga u kratkom roku mi ne vidimo drugog načina nego prodaju brodova što praktično znači i gašenje CP.
Gledajući kratkoročno i imajući u vidu vrijednost brodova CP i ako bi se ovako vratio dio duga, ostatak bi bio izgubljen.
Propast CP, u kojoj god varijanti da se desi, bi imao i ogromne negativne socijalne posljedice-objašnjavaju iz Udruženja kapetana.
Predlažu da se aktuelne teškoće sa komercijalnim upošljavanjem brodova CP-a izazvane relativno lošim prilikama na svjetskom tržištu brodksog prostora i niskim najamninama, pokušaju prevazići ulaskom CP “sa oba broda, u neki poznatih međunarodni tkz. “pool” za rasute terete čime bi se obezbijedilo stabilno i dugoročno komercijalno poslovanje, a koje bi omogućilo i mogućnost kupovine ili prodaje brodova, narudžbu novih, finansiranje, efikasniju kontrolu troškova, itd”.
-Sadašnji način traženja zaposlenja brodova odnosno kratkoročnog zaposlenja na period od 6 do 12 mjeseci, u ovoj situaciji u kojoj se nalazi CP, treba da se vidi kao privremena opcija- ističu iz Udruženja upozoravajući da brodovi “Kotor” i “Dvadesetprvi maj” ovih dana izlaze iz dosadašnjeg najma.
Inače, prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, aktuelni ugovor za tajm-čarter “Davadestprvog maja” je istekao i brod bi između 4. i 8. maja trebalo da uđe u novi tajm-čarter na period od šest do devet mjeseci kod novog unajmitelja-kompanije “Oldendorf”.
Ovaj ugovor zaključen je preko grčkog “Clarksona” posredstvom menađžmenta Barske plovidbe, a za koga MP inače, tvrdi da je navodno, sposobniji i bolji od poslovodstva CP te da mu treba prepustiti komercijalno angažovanje brodova kotorske kompanije.
Prema nezvaničnim informacijama, menadžment CP je “na stolu” već imao ugovor o za “Dvadesetprvi maj” sa drugim unajmiteljem preko drugog brokera a taj aranžman je navodno, bio i cjenovno ali i po drugim bitnim karakteristikama povoljniji za CP.
Međutim kod donošenja konačne odluke na Odboru direktora, preovladao je stav da se ipak ide na sklapanje ugovora sa “Oldendorfom” koji je došao preko menadžmenta Barske, “da se ne bi zamjerali Ministarstvu pomorstva i njegovoj strategiji”.
